16.9 C
Mostar
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Dolina Neretve na nogama: E, da mi je otac ovo dočekao

Hvala Bogu i to smo dočekali – pelješki most je izgrađen! Pa kad smo čekali tolike godine, možemo još koji mjesec da se otvori za promet. Izdržat ćemo ove gužve i jade na granicama u Kleku i Bistrini – tako su govorili Neretvani i Pelješčani s kojima smo razgovarali uoči velikog događaja – postavljanja zadnjeg čeličnog segmenta na mostu, čime se službeno završava rasponska konstrukcija mosta i spaja hrvatski sjever i jug.

- Oglas -

Tek osamnaest metara ili, pučki rečeno, osamnaest koraka dijeli dvije obale u Komarnoj i Brijesti. Trapez kojim će se popuniti ta zadnja “rupa” spremno čeka da se podigne u svoje ležište. Sajle na dizalicama već su zakačene, vitla su napeta, samo čekaju srijedu navečer, pa da 250 tona težak čelični komad, zadnji u nizu, ugrade u tijelo mosta.

Vrućine su pa se mora raditi u ponoć jer su tada najoptimalniji uvjeti ugradnje čelika, koji se od velike topline razvlači. Greške ne smije biti. Komad se mora upasati u nanometar, a zatim zavariti.

Nestrpljivi su Kinezi, a nestrpljivi su i Pelješčani i Neretvani, pred kojima su dani za pamćenje.

- Oglas -

Kinezi će spajanje mosta proslaviti svojim tradicionalnim vatrometom za sreću sviju: i radnika koji su gradili, i putnika koji će se mostom prolaziti, a domaći će slavlje pripremiti kada prva vozila prijeđu preko mosta.

Iznenađeni brzinom

- Oglas -

– Sretan sam zbog pelješkog mosta koji će preporoditi Ston i Pelješac – reći će Joso Stepić iz Stona, iznenađen brzinom kojom je most izgrađen.

– Ma znao sam da će se izgraditi, ali ne u ovako kratkom roku. To je sve relativno brzo. Mora to biti dobro kad grade Kinezi – nema dileme za gospara Josu, koji je posebno sretan jer više neće biti gužve na granicama.

– Bavim se uzgojem pilića i znam koliki je problem na granici za prijevoz živih životinja, koje smo morali voziti na trajekt u Trpanj. To je čisto gubljenje vremena i novaca – ističe Joso, koji jedva čeka proći mostom.

Neretvanski kanal dobio je novu vizuru kojom dominira impresivno zdanje mosta. Ovdašnjim stanovnicima pao je kamen sa srca. Ipak u Komarnoj i Brijesti pomalo su i sjetni jer im odlaze susjedi Kinezi, s kojima su se srodili u ove tri godine. A možda će se neki i naseliti na Pelješcu, tko zna.

– Neće se oni sigurno tu naseliti, a da su dobri susjedi, jesu. Niti ih čuješ, niti vidiš. Prije korone su izlazili i dolazili ovdje kod mene. Voljeli su probati naše pelješko vino. Daš im butelju vina, a oni vam uzvraćaju cigaretama. Slabo su komunicirali, rijetki znaju engleski. A kad je krenula korona, nisu izlazili s gradilišta – kaže nam Jocko Božović iz Brijeste, koji živi nedaleko od gradilišta mosta.

Za koji mjesec višesatne kilometarske kolone na četiri granične kontrole bit će tek dio neugodne prošlosti. Nema više kontrola na četiri granična prijelaza. Te može se stajati u Neumu, te ne može, morate proći kroz Neum za sedam minuta ili ćete u izolaciju.

– Ići ću preko mosta kad hoću i kud hoću. Neće mi nitko određivati – dobacio nam je jedan postariji gospodin u prolazu.

– Davno bilo, sada se spominjalo i ne ponovilo se – odmahuju Pelješčani na spomen prelaska granica i neumskoga koridora, koji odlaze u povijest. A to bi se jedino moglo ponoviti kad zapušu bura i jugo, ali to se, nadaju se naši sugovornici, neće dogoditi jer je most projektiran da podnosi udare vjetra do 180 kilometara na sat.

– Most je veliki dobitak za Pelješac. Mislili smo da nećemo dočekati, ali jesmo. Pa zamislite koliko se puta otvaralo i zatvaralo to gradilište. Poći ćemo svakako kada se bude postavljao zadnji segment. Moramo to vidjeti pa neka je i u ponoć – kazat će Ante Begović i Mato Poljanić.

– Jaki su udari vjetra, ali nadam se da su projektanti to predvidjeli. U Dubrovniku se zatvara kada je brzina vjetra oko stotke. Ma ovdje na pelješkom mostu sigurno neće biti tako – uvjereni su.

‘Ubrzajte pristupne ceste’

Na ovakav način i ovakvom brzinom pelješki most su samo mogli izgraditi Kinezi. Naši bi to rastegnuli, ovako je za točno 36 mjeseci Hrvatska fizički spojena.

– Da su ga naši radili, pola materijala bi išlo u most, a pola tko zna gdje. Trebali su Kinezima dati da grade i pristupne ceste. Išlo bi to puno brže – rezolutni su Begović i Poljanić, koji se nadaju da će mostom puno dobiti Pelješac, Korčula i dolina Neretve.

Ovdašnjim stanovnicima pao je veliki kamen sa srca jer radovi su se na mostu dva puta otvarali, onda je Milanovićeva Vlada pompozno odustala od mosta. Crv sumnje uvijek je bio među ljudima da će nešto poći po krivu i da će projekt mosta propasti.

– Moj otac je bio živ kad se most počeo raditi 2007. godine i uvijek je govorio: “Ja to neću dočekati.” I nije dočeko, umro je prije četiri godine – kaže Jocko.

Pelješki most će dati novi zamah gospodarskom razvitku doline Neretve i Pelješca.

– Izgradnjom mosta Neretvani će prodisati punim plućima i doslovno početi živjeti turizam. Nismo ni svjesni koje mogućnosti dobivamo u budućnosti s mostom. Nema više čekanja gostiju na granicama. Koji će to gost iz Gruža do doline Neretve putovati četiri-pet sati, a tako je bilo do sada. Neretva neće biti ista prije i poslije izgradnje mosta – kaže neretvanski ugostitelj Pavo Jerković.

Mukte preko mosta

A Pelješčane je dodatno obradovao i ministar prometa Oleg Butković kada je javno obznanio da neće biti naplate mostarine. Preko mosta svi će se voziti besplatno, i domaći, i stranci, a novac za održavanje mosta osigurat će Republika Hrvatska.

– To je jako dobro. Ljudi nemaju novaca i red je da se besplatno voze – poručuju Pelješčani.

Prvi automobili preko mosta trebali bi proći na proljeće iduće godine, a ako Kinezi budu radili ovim tempom, to će se dogoditi i puno ranije. Ipak, neki u Stonu se pribojavaju velikih gužvi koje će zagušiti ovaj kraj jer je postojeća pelješka cesta neuvjetna za intenzivan promet vozila, a pristupne ceste kasne za mostom. I pojedini ekolozi još uvijek ispod glasa rogobore da će radovi na mostu, čelik i zavarivanje narušiti ekosustav Malostonskog zaljeva. No, to su neke druge teme kojima nećemo kvariti svečano raspoloženje.

Glas školjkara Bit će bolja prodaja

Posebno su mostom zadovoljni pelješki školjkari koji su imali grdne probleme kod provoza školjaka preko Kleka i Bistrine. Kako su se školjke tretirale kao žive životinje, morali su ih transportirati trajektom Trpanj – Ploče, što im je bilo neisplativo i komplicirano. Ivan Prlaguzić iz Brijeste svoje školjke proda na licu mjesta, ali most i bolja povezanost poboljšat će mu prodaju.
– Ma Kinezi vole i kamenice i znaju ih čistiti jer ponekad uzmu i po 200 komada – kaže nam Dolores, koju smo zatekli u Brijesti skupa sa Ivanom u trenutku isplovljavanja na uzgajalište školjaka.

Slobodna Dalmacija

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,170PretplatniciPretplatiti
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
16.9 ° C
16.9 °
16.9 °
55 %
7.7kmh
75 %
Pet
18 °
Sub
20 °
Ned
19 °
Pon
20 °
Uto
11 °

Najnovije

spot_img