U tijeku je izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine s jednom točkom dnevnog reda – Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska.
U formi izmjena i dopuna postojeće legislative zakon je Parlamentu predložila Vlada Federacije BiH, uz zahtjev za razmatranje po hitnom postupku. Zastupnički dom već je prihvatio predloženi akt na izvanrednoj sjednici održanoj 8. travnja, a kako bi stupio na snagu, potrebno je da ga Dom naroda potvrdi u istovjetnom tekstu.
Iz Vlade je obrazloženo da je Južna interkonekcija jedan od najvažnijih projekata za energetsku stabilnost te da je iz Europske unije najavljen prestanak isporuke ruskog plina od 1. siječnja 2028. godine.
Također je navedeno da trasa budućeg plinovoda u Federaciji BiH ostaje prema ranijem planu, uz dodatne plinske odvojke te novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime bi započela plinofikacija industrijskog dijela Federacije i povezivanje s Termoelektranom Tuzla.
– U tekst novog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U postojećoj legislativi domaća kompanija BH-Gas bila je u ulozi investitora i transportera plina, no na terenu dosad nije došlo do realizacije projekta, a riječ je o nužnoj potrebi – izjavio je ranije federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Prema njegovim riječima, predlagatelj zakona polazi od činjenice da su novi partneri u Pismu namjere iskazali financijsku spremnost za izgradnju plinovoda, što je u interesu Federacije BiH. Novim zakonskim rješenjem predviđeno je i sklapanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, a Ministarstvo je već započelo definiranje osnovnih elemenata budućeg ugovora, vodeći računa o zaštiti interesa Federacije. Lakić, koji zbog službenog puta u Sjedinjene Američke Države ne prisustvuje sjednici, ranije je naglasio kako BH-Gas ovim zakonom ne prestaje s radom, već nastavlja razvoj kroz izgradnju zapadnog i sjevernog pravca plinovoda te zadržava ulogu transportera u postojećem sustavu. Novi pravac prema Tuzli označen je kao početak sjeverne plinofikacije.
Planirano je da investitor realizira projekt izgradnjom interkonekcijskog transportnog plinovoda na pravcima Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik te Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, uz dodatne odvojke za Livno, Gornji Vakuf – Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i novi pravac Kladanj – Tuzla. Poznato je i da će trasa ukapljenog plina sa Zapada u Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju BiH, voditi s juga preko Republike Hrvatske, s kojom je potrebno zaključiti odgovarajući sporazum, kao i ugovor s investitorom.
Vlada Federacije BiH 14. siječnja ove godine usvojila je informaciju resornog ministarstva kojom su definirani investitor i potreba pokretanja projekta, dok je Prijedlog zakona utvrđen na sjednici 25. ožujka. Izmjenama zakona kao investitor je navedena kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. iz Sarajeva, koja je u potpunom vlasništvu američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC. Iz Vlade ističu da dostavljeno Pismo namjere i ponuda potvrđuju ozbiljan interes za ulaganje u ovaj strateški projekt, čiji je cilj jačanje energetske sigurnosti Federacije BiH, diversifikacija izvora opskrbe plinom te privlačenje stranih investicija.
FENA
