26.9 C
Mostar
Utorak, 23 srpnja, 2024

Dr. Siniša Skočibušić: Svaki bolesnik ima ime i prezime te je nečiji otac ili majka, brat ili sestra, nečije dijete

O pandemiji koronavirusa, radu u COVID-bolnici u Mostaru… u intervjuu za Večernji list BiH govori dr. Siniša Skočibušić, specijalist infektologije i subspecijalist intenzivne medicine koji radi u Klinici za infektivne bolesti SKB-a Mostar i viši je asistent na studijima medicine i dentalne medicine Medicinskog fakulteta.

- Oglas -

Kako je biti liječnik u ovako teškoj i neizvjesnoj situaciji? I ovim putem prvo zahvaljujmo vama i cijelom medicinskom osoblju koje se neumorno trudi oko preventive i liječenja oboljelih od koronavirusa.

Uvijek je odgovorno biti liječnik i pomagati ljudima da sačuvaju svoje zdravlje i liječiti ih koliko je u našim mogućnostima kad se razbole. Posebno u ovakvim teškim situacijama treba biti pribran i pokušati dati sve od sebe u smislu znanja, ali i ljudskosti, da pomognemo bolesnicima što više.

Zacijelo, još je uvijek teška situacija i ljudi sa svih strana neprestano nas zovu. Osobito obitelj i prijatelji onih koji su pozitivni na ovaj virus, a završili su u bolnici. Teško je baš svima pravodobno odgovoriti, zato se ispričavam ako to nismo mogli uvijek učiniti na najbolji način.

- Oglas -

Nekada i oni koji slušaju naše informacije krivo razumiju ili krivo čuju pa dalje dijele tu informaciju koju mi nismo izrekli, nego ono što su oni čuli ili kako su interpretirali u tom teškom trenutku. A znate da kad informacija teče i promijeni dva-tri izvora, veliko je pitanje koliko ona više sliči onoj prvi koja je izgovorena.

Kako se medicinsko osoblje u SKB-u Mostar nosi s problemom epidemije?

- Oglas -

Kada pogledamo razvijenije zemlje kao što su Italija, Španjolska, Švedska i SAD, koje su uređenije od nas i puno bogatije, vidimo koliko se medicinsko osoblje trudi, a ipak veliki broj ljudi od ovog virusa umrlo je i još umire. Pratimo i kako su dobro organizirani u Hrvatskoj.

Postoji tradicija javnog (ne privatnog i privatiziranog) zdravstva, zahvaljujući dr. Andriji Štamparu, koja je uspjela uspješno odgovoriti na pandemiju. Unatoč svemu, moram reći da svi liječnici i medicinsko osoblje diljem BiH ulažu velike napore ovih tjedana. Svima njima kao kolega želim reći – velika hvala za nesebično zalaganje. Sigurno uvijek može biti bolje, ali mislim da u SKB-u Mostar odgovorno pristupamo ovom problemu i svaka osoba nam je važna i neponovljiva, bez obzira na dob i prethodne bolesti. Oni su naši pacijenti, ali i puno više od toga.

Svaki bolesnik ima ime i prezime te je nečiji otac ili majka, brat ili sestra, nečije dijete. Naravno, i mi smo ljudi koji imaju srce i emocije i ostajemo emocionalno ranjeni sa svakom preminulom osobom.

Stalno se u medijima mogu čuti novosti o lijeku i cjepivu protiv COVID-19, a mnogi govore kako treba liječiti bolesnike. Mislite li da ćemo imati lijek brzo?

Virusne bolesti bile su velik izazov za medicinu u povijesti, a i danas su. Pandemiju HIV-a ograničili smo učinkovitim lijekovima i u svijetu se smanjuje broj umrlih i novoinficiranih. Hepatitis C danas uspješno liječimo lijekovima tijekom 8 do 12 tjedana. Protiv hepatitisa B imamo učinkovito cjepivo.

U cijepnom kalendaru brojna su cjepiva koja su nas oslobodila bremena virusnih, ali i bakterijskih bolesti. Siguran sam da ćemo za nekoliko mjeseci imati kvalitetne preventivne i kurativne mogućnosti za SARS-CoV-2. U našoj COVID-bolnici primjenjujemo praktično sve učinkovite metode liječenja uz primjenu lijekova koji su pokazali i najmanju učinkovitost u kliničkim studijama u svijetu, upravo ne želeći propustiti ili uskratiti priliku za što bolje izlječenje bolesnika.

Naši liječnici raznih specijalnosti svakodnevno prate iskustva u svijetu, uspoređuju ih s vlastitim i primjenjuju najbolje na naše bolesnike. Ni jednog bolesnika nisu izliječili napisi i mišljenja, nego nesebičan trud i zalaganje educiranih liječnika.

Mislite li da preventivne mjere i brojne restrikcije imaju smisla?

Do sada je u BiH umrlo razmjerno manje ljudi negoli u Kini ili u drugim razvijenim zapadnim zemljama, po mom mišljenju, isključivo zahvaljujući brojnim preventivnim mjerama. Razne razine vlasti i pojedinci ulažu svoj trud kako bi dali pravodobne i provjerene informacije, preporuke te, kad treba, i zapovijedi.

Znanjem protiv neodgovornosti. Građani su prihvatili neminovnost ovog trenutka i u velikoj se mjeri pridržavaju preporuka. Svjestan sam kako je teško biti ograničen od ljudi i ne raditi, zato želim zahvaliti svima koji se strogo pridržavaju preporučenih mjera i tako pomažu svima.

Čitamo kako neki tvrde da maske koje nosimo pomažu, a drugi piše da ne pomažu. Što savjetujete?

Pandemija je još u tijeku. Nitko sa sigurnošću ne može reći dokle će trajati. Virus SARS-CoV-2 je uzročnik i nalazi se u sluznicama respiratornog sustava. Bolest COVID-19 kapljično je prenosiva bolest s čovjeka na čovjeka. Trebamo je što više spriječiti. Svi možemo aktivno u tome sudjelovati i na svakom pojedincu je odgovornost.

Nitko ne može reći: “Ne ovisi to o meni”. Ovdje nema izuzetaka. Moj savjet je kratak i jasan: budimo odgovorni i čuvajmo sebe i druge. Masku nosimo uvijek u kontaktu s drugima osobama, rukavice nosimo vani i držimo razmak jedni od drugih. Perimo ruke mlakom vodom i sapunom kad ulazimo u kuću, tijekom dana na poslu i kući, nakon kontakta s javnim prostorima (trgovinama, uredima i dr.).

Na taj način puno ćemo pomoći sebi, bližnjima i svima drugima. Izgleda jednostavno, ali ti savjeti su učinkoviti i na najbolji način štite zdravlje. Ljudi su zbunjeni velikim brojem informacija o ovoj pandemiji.

Mnoge informacije su i kontradiktorne. Kako se ponašati?

Iako poznajem funkcioniranje masovnih medija, ipak to nije moja struka. Imamo informacija toliko da ih ni jedan čovjek ne uspije sve pročitati, čuti ili vidjeti. Imamo veliki broj neprovjerenih i još k tome kontradiktornih. Takve informacije ne pomažu nam točno se informirati, nego nas i zbunjuju. A zbunjenost potiče strah i osjećaj bezizlaznosti.

Preporučujem čitateljima tekst Drage Marića pod naslovom: “I salata od vijesti može oboriti s nogu!” U svakom slučaju treba čitati i pratiti informacije osoba od profesionalnog integriteta, a ne biti gramzljiv za najnovijom i prijelomnom informacijom, jer ona najčešće ništa ne znači za naš život. Slušajte praktične preporuke i ne vjerujte “stručnjacima” izdaleka koji nude revolucionarne pristupe.

Ovo vrijeme jako je izazovno za sve ljude. Mislite li da će imati dalekosežne posljedice na naše društvo?

U muci se poznaju junaci! Usudio bih se reći da je razdoblje pandemije zapravo na neki način “ratno vrijeme”, a jedina je razlika što ne vidimo neprijatelja. Odnosi među ljudima su slični. Pokazali su se različiti karakteri, od nesebične solidarnosti do egoizma i uskogrudnosti.

Produbili su se ljudski odnosi u našim obiteljima i na poslu. Iz vremena brzog življenja i nemarenja jednih za druge vratili smo se na temeljne postavke. Na emocionalnom planu, tamo gdje nije bilo harmonije, popustila je suzdržanost. Tamo gdje je vladala ljubav, još i više se produbila. Ima i pozitivnih događanja, imamo vremena urediti svoje stanove, balkone i okućnice.

Mnogi su uskopali i zasadili neobrađeno zemljište, posvetili se zdravijem životu, vratili pouzdanje sami u sebe. Stvorila su se mnoga prijateljstva između ljudi koji žele učiniti dobro. Svaki dan ima i zdravog i crnog humora. Mnogi znani i neznani ljudi pokazali su velikodušne geste pomoći. Bilo je i ružnih i nedoraslih događaja, ali nastojimo iz njih izvući pouku za budućnost i ne obazirati se.

Koje je vaše mišljenje o trajanju pandemije? Svi se pitaju kada će prestati i kada ćemo se vratiti normalnom životu.

Nezahvalno je davati prognoze. Iako epidemiolozi imaju razne modele, mišljenja sam da ćemo do srpnja ovim tempom odgovora na pandemiju uspjeti stabilizirati pobolijevanje. Priče i poticaji za ublažavanje preventivnih ograničenja posljedica su želje da smanjimo gubitke.

No, ekonomske posljedice zasigurno će biti i teške. Trebat će puno truda i znanja da se saberu mudre glave da čim prije saniramo materijalne posljedice ove krize. Ljudi će izdržati i ovu nedaću. Poučeni iskustvom koliko nam malo treba kad smo zatvoreni i strahujemo za živote najbližih, materijalni aspekti bit će ipak manje važni. Sigurno ćemo razmišljati moramo li baš organizirati filmska vjenčanja i pokope.

Nisam siguran da ćemo se utrkivati tko će vrjedniji dar dati, kupiti bolji telefon ili tenisice školarcima i dr. Možda će biti dovoljno ono temeljno koje uvijek ostaje – biti čist, uredan, pošten, iskren, odgovoran na poslu i pomagati drugima.

Na kraju, radite u COVID-bolnici. Viđamo vas na konferencijama za tisak, vodite zdravstvenu ustanovu za ovisnike o drogama, prikupljate donacije za zaštitnu opremu i odgovarate na brojna pitanja skupinama i pojedincima. Jeste li umorni? Je li vas strah da ćete se razboljeti?

Biti liječnik nije samo čast i privilegija. Prije svega, to je plod velikog truda i zalaganja. Kada sam odlučio biti liječnik, odlučio sam pomagati i u teškim trenucima, od začeća do prirodne smrti. Preuzimanje odgovornosti teška je zadaća. Sretan sam kada konkretnom čovjeku mogu pomoći na bilo koji način.

Toliko je puno dobrih ljudi koji žele iskrenu i provjerenu informaciju. Ne mogu se oglušiti na potrebu ljudi da materijalno pomognu nabavljajući zaštitnu opremu. Živjeti se mora. Nemam vremena biti umoran. Lagao bih kad bih rekao da me nije strah, ali uz pomoć znanja, zaštitne opreme i puno dobrih suradnika, s Božjom pomoću, izvojevat ćemo i ovaj boj. Vratit će se radost na lice ljudi.


- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,220PretplatniciPretplatiti
Mostar
vedro
25.9 ° C
25.9 °
25.9 °
57 %
3.1kmh
0 %
Pon
26 °
Uto
33 °
Sri
30 °
Čet
30 °
Pet
30 °
spot_img

Najnovije