”Mi ćemo i dalje gurati taj projekt”, rekao je čelnik HDZ-a BiH, Dragan Čović, govoreći o južnoj plinskoj interkonekciji naglašavajući kako nije politički naivan kad je u pitanju taj projekt.
Čović je nakon sjednice Predsjedništva stranke, govorio o ”jezikovoj juhi” s američke strane, ali i tome kako neće popustiti kad je u pitanju plinovod kroz južni dio BiH.
Strateški interes
”Južna interkonekcija je strateški interes Bosne i Hercegovine, pa hrvatskog naroda u BiH. Prolazi kroz Hercegovačko-neretvansku županiju, Zapadnohercegovačku županiju, Hercegbosansku županiju i Središnju Bosnu i ne može mi netko kazati da je to neki drugi strateški interes”, rekao je Čović.
Podsjetio je kako je zakon o južnoj plinskoj interkonekciji bio već u proceduri od prije par godina na koji se osporilo jako puno stvari. ”Toliko je popravaka bilo da smo procijenili da taj zakon nema smisla”, rekao je Čović i dodao kako je osnovna dvojba oko tog zakona BH Gas.
”Ja sam rekao, kao što imamo BH Gas imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može nitko ljutiti. Ona će također biti u vlasništvu Federacije BiH 100 posto i ne može nitko govoriti o nekim interesima. Ja osobno nemam nikakvih privatnih interesa i nadam se da partneri s druge strane nemaju nikakvih privatnih interesa i mi ćemo i dalje gurati taj projekt”, rekao je Čović.
Rekao je da ne bi želio da jednog dana, zbog neke krize, netko u Sarajevu zatvori plin u Posušju, uspororedivši slučajeve dvaju elektroprivreda i krizama u koje upadaju. Kao što imamo dvije elektroprivrede, čiji je vlasnik Vlada Federacije, dva telekoma, dvije pošte…
Dopustiti da jedan bitan strateški energent kao što je plin upravlja netko drugi s različitim mogućim strategijama je bilo politički naivno”, rekao je Čović i dodao da, da se i sada dogovore, tom projektu treba sedam, osam godina da zaživi.
Govoreći o upozorenjima američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena rekao je kako je to pitanje ”znakovito”. Dodao je kako je ta tema komunicirana u javnosti ali da je bilo više tema.
O Blinkenu…
”Ja ću vam samo kazati jednu temu, jer je ona iskomunicirana u javnosti, drugu neću iznositi. Ako se ona iskomunicira, iznijet ću je vrlo otvoreno. Ja sam u razgovoru s velikim dijelom međunarodnih predstavnika razgovarao kao predstavnik HDZ-a HNS-a, ponekad kao parlamentarac.
Mislim da je to bio šesti mjesec prošle godine. Nakon jedne posjete jednog predstavnika administracije, odnosno veleposlanika u Sarajevu, u Domu naroda, kad smo se razišli, prijateljski razgovor je bio a na kraju rečeno: Ako to ne uradiš ja ću sutra izaći i prozvati te za korupciju, za antidejtonsko djelovanje, za rušenje vlasti. I stvarno je izašao sutra dan i znate da je to odjeknulo u javnosti jedan dan preko vikenda ali nije se baš netko time bavio.
Da bi već za desetak, petnaest dana ta ista osoba mene pitala pa kako ja nisam na to reagirao. On mene prozvao, ja ništa. Pa velim ja. Nije mi interesantno, zašto bi se bavio ja tim. Vi imate svoj posao, ja svoj. Ja odgovaram samo za ono za što sam formalno preuzeo odgovornost prema svom narodu i svojoj domovini”, rekao je Čović.
Kaže kako ima redovite sastanke s američkim veleposlanikom i ”kako nema partnera do zapadnih partnera, to je Zagreb, Bruxelles i Washington”.
”Ja mogu biti samo na nekoj bijeloj listi jer je ona anđeoska”, rekao je Čović. Rekao je kako se i ministru vanjskih poslova Elmedinu Konakoviću bilo čudno što mu Blinken piše kao i Gordanu Grlić Radmanu, ministru vanjskih poslova republike Hrvatske.
“I Konaković je bio začuđen da mu neko piše da utječe na nekoga. Rekao sam mu da eto proba. Isti sam razgovor imao s Radmanom koji je začuđen da neko nekoga komunicira iz Hrvatske za nešto u BiH. Svi oni znaju da to kod mene ne može proći”, rekao je Čović.
Pismo
Podsjetimo, američki državni tajnik Antony Blinken zatražio je u pismu od šefova diplomacije Hrvatske i BiH Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića ‘kako bi ‘prestao s opstrukcijama’ plinskog povezivanje Hrvatske i BiH U pismu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za ‘vašu energetsku sigurnost’.
Izravnim krivcem za odugovlačenje početka izgradnje plinovoda američki državni tajnik nazvao je čelnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića. Ustvrdio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.
”S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju”, stoji u Blinkenovu pismu.
Južna interkonekcija
Projekt Južne plinske interkonekcije trebao bi povezati plinovode Hrvatske i BiH, čime bi naša zemlja prestala biti ovisna samo o ruskome plinu koji pristiže turskim plinskim tokom. S Hrvatskom bi se trebao spojiti na području Imotskog, a unutar BiH bi imao dva odvojka – jedan koji vodi prema središtu zemlje, a drugi prema Mostaru.
Posao oko toga projekta započeo je BH-Gas, kompanija u vlasništvu Federacije BiH koju zbog nedavnog jednostranog ugovora opskrbe i prijelaza na turski tok tuži mađarski FGSZ pred arbitražnim sudištem u Zuerichu s odštetnim zahtjevom od 21 milijun dolara što bi moglo posve ugroziti njihovo poslovanje.