Naslovnica Vijesti Hrvatska Državni tajnik Milas: Velik dio hrvatskih građana razumije i podržava pomoć Mostaru...

Državni tajnik Milas: Velik dio hrvatskih građana razumije i podržava pomoć Mostaru od 43 milijuna kuna

SKB Mostar

Državni tajnik Zvonko Milas u intervjuu za Hinu kaže da kritike pomoći mostarskoj bolnici od 43 milijuna kuna potenciraju oni koji žele prikupiti sitne političke poene, otkriva kako će se koronakriza odraziti na projekte za Hrvate izvan Hrvatske te kako se oni nose s krizom

Kako gledate na činjenicu da je dio hrvatske političke javnosti kritizirao odluku Vlade da za podmirenje dijela dospjelih obveza u svrhu suzbijanja Covida-19 osigura 43 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar?

Situacija u kojoj se svijet, zbog pandemije koronavirusa našao, nikog ne ostavlja ravnodušnim i u ovakvim posebnim okolnostima solidarnost, kao temeljna ljudska vrijednost, potrebnija je nego ikada. Republika Hrvatska je oduvijek bila solidarna sa susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom, osobito s našim hrvatskim narodom koji tamo živi. Tako je bilo tijekom Domovinskog rata, od samog stvaranja hrvatske države, kad smo svi bili kao jedan. Hrvatska ima ustavnu obvezu štititi prava i interese hrvatskog naroda u drugim državama, jamčiti mu posebnu skrb i zaštitu. U suočavanju s izazovima pandemije koronavirusa, sredstvima koja smo osigurali i usmjerili prvenstveno zdravstvenim institucijama u dijelovima Bosne i Hercegovine gdje žive Hrvati kao konstitutivan narod, iskazali smo odgovornost, solidarnost i podršku i na to možemo biti ponosni. Radi se o preraspodijeli sredstava koja su i ranije u državnom proračunu određena za pomoć Hrvatima u BiH. Kritike postoje, ali potencirane su od onih koji ovu nesretnu situaciju koriste kako bi prikupili sitne političke bodove. S druge strane, velik dio hrvatskih građana razumije i podržava ovu odluku.

Od tog iznosa tri su milijuna kuna uzeta s razdjela vašeg Ureda, hoće li to utjecati na ranije planirane projekte i koje?

Mogu reći da neće. Poznato vam je da Vlada svake godine pomaže realizaciju, za Hrvate u BiH, strateški važnih programa i projekata iz različitih područja života – obrazovanja, infrastrukture, kulture pa i zdravstva. Postoje planirana sredstava za tu namjenu. I njih smo dijelom sada ciljano upotrijebili preusmjeravanjem na ključne zdravstvene ustavnove u BiH – od bolnica u Mostaru, Jajcu, Novoj Biloj i Orašju, do domova zdravlja u Odžaku, Žepču, Kiseljaku, Grudama. Razumljivo je da je trenutno prioritet zaštita života i zdravlja ljudi. Ne možemo sa sigurnošću potvrditi kada će biti objavljen natječaj za provedbu planiranih projekata jer to ovisi o razvoju situacije. Važno je naglasiti kako ćemo u nadolazećem razdoblju puno više pažnje posvetiti projektima gospodarskog razvoja i otvaranju mogućnosti zapošljavanja što većeg broja ljudi, što će biti ključno za stvaranje uvjeta za održivi ostanak Hrvata u BiH.

Kriza izazvana pandemijom koronavirusa, sasvim sigurno će smanjiti iznose koje je država kroz proračun namijenila pojedinim resorima. Koji je iznos ove godine bio planiran za potrebe Hrvata izvan Hrvatske i za koliko bi on mogao biti smanjen?

Na pozicijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH država je ove godine planirala približno ista sredstva kao i ranijih godina, nešto više od 50 milijuna kuna. U prvom, i nedavnom drugom krugu ušteda, na pozicijama Središnjeg ureda uštede su iskazane u iznosu većem od 4 milijuna kuna i ponajviše se odnose na rashode planirane za plaće i doprinose, službena putovanja, radionice i seminare te pojedine računalne programe. Dio ušteda ostvaren je i na projektima koji su otkazani zbog globalnih razmjera pandemije, poput Hrvatskih svjetskih igara, koje su se trebale održati u srpnju u Zagrebu te projekata Ljetna škola Domovina i Korijeni. O ukupnom iznosu smanjenja u ovom je trenutku teško govoriti jer ovisiti o razvoju situacije s pandemijom.

Krize, pa i ova aktualna, u pravilu, najsnažnije pogađaju najranjivije dijelove društva poput pripadnika nacionalnih manjina. Jeste li u kontaktu s predstavnicima hrvatske manjine i kakve povratne informacije imate, posebno iz Srbije i s Kosova?

S posebnom pozornošću pratimo kako se pripadnici hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 europskih država suočavaju s novonastalom situacijom te smo u stalnom kontaktu i komunikaciji s njima. Budući da nema društvenih događanja i socijalni kontakti nisu dopušteni, u fokusu njihovog djelovanja je briga o starijim sunarodnjacima, a iznimno važna aktivnost koju provode skoro sve zajednice je organiziranje online nastave na hrvatskom jeziku. U tome, kao i u mnogočemu drugome, vrlo su uspješni Hrvati u Srbiji koji u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) pripremaju nastavu na hrvatskom jeziku koja se emitira se 2. programu RTV Vojvodine. Online nastava na hrvatskom jeziku priprema se i organizira i u hrvatskim školama u Mađarskoj i u Austriji, kao i drugdje, gdje god postoje učitelji hrvatskoga jezika. Kad govorimo o Hrvatima na Kosovu, moramo imati u vidu njihov osobito težak položaj i činjenicu da ih je ostalo svega 200-tinjak. Oni su uvijek bili i ostali okupljeni oko Katoličke crkve, tako je i danas. U razgovoru s don Matejom Palićem i našim Veleposlanstvom dogovaramo kako im možemo najučinkovitije pomoći.

Zbog aktualne krize u Hrvatsku se proteklih tjedana vratio dio građana koji je radio u razvijenim europskim zemljama. Imate li podatke koliko ih je, jesu li i koju pomoć zatražili od države i njenih institucija?

U ovoj neviđenoj krizi koja se s obzirom na epidemiološkomu situaciju dinamično mijenjala iz dana u dan naši građani u inozemstvu tražili su informacije, upute i preporuke za siguran povratak u domovinu. Uložen je ogroman trud u njihovu repatrijaciju iz europskih, ali i iz prekooceanskih zemalja, koju više od dva mjeseca uspješno provodi i koordinira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Precizniji podatak o broju hrvatskih državljana koji su se uslijed aktualne krize vratili u Hrvatsku bit će dostupan u narednim mjesecima. Od 20. travnja u policijskim upravama i postajama omogućeno je, u opravdanim žurnim slučajevima, obavljanje poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta građana, što se odnosi i na naše državljane koji su uselili u Hrvatsku počevši od 25. veljače 2020. i nadalje.

Zdravstvena zaštita, pravo na naknadu plaće u slučaju bolesti, rodiljne i roditeljske naknade, davanja za vrijeme nezaposlenosti, odnosno pravo na novčanu naknadu te doplatak za djecu, samo su neka od najvažnijih pitanja i zahtjeva prema državnim institucijama. S obzirom na to da Europska unija ima zajednička pravila kojima se štite prava iz socijalne sigurnosti osobama dok se kreću unutar EU, a tu primarno mislimo na radnu mobilnost, ne očekujemo nikakve prepreke u rješavanju istih jer je sustav u redovnoj primjeni od prvog dana pristupa Hrvatske EU. U ovim kriznim vremenima gotovo jednako dijelimo sudbinu s drugim nacijama drugih zemalja EU, ali sam uvjeren da je osobno lakše prebroditi krizu u svojoj domovini u zajedništvu s obitelji.

Ima li Ured podatke o broju osoba koje su se proteklih godina iselile iz Hrvatske i u koje države? Kontaktira li s njihovim predstavnicima, osluškuje li njihove zahtjeve, ima li projekata za njih?

Ured kontinuirano komunicira s Hrvatima koji se nalaze izvan Hrvatske, neovisno o trenutku njihovog iseljavanja. Međutim, u kontekstu suradnje s iseljeništvom u pravilu smo usmjereni na udruženja i organizacije koji imaju višedesetljetni kontinuitet djelovanja, dok nedavne migracije u okviru europske mobilnosti uslijed slobode kretanja radnika imaju privremeni, cirkularni karakter.

Zagrebački potres oštetio je zgradu u kojoj ste imali sjedište. Gdje ste sada i kako ste organizirali rad? Hoće li to zaustaviti natječaje i projekte koji se raspisuju u ovom dijelu godine?

Zgrada Središnjeg državnog ureda na Trgu hrvatskih velikana, u dva je navrata i dva brza pregleda statičara, procijenjena neupotrebljivom. Ponajviše su nastradale radne prostorije, zidovi i stropovi, uništen je ili oštećen i veliki dio uredskog namještaja i opreme. Zahvaljujući dobroj suradnji s Ministarstvom državne imovine, uspjeli smo osigurati manji prostor u Palmotićevoj ulici u koji smo preselili najnužniju opremu i organizirali/osigurali uvjete za rad, sukladno uputama Ministarstva uprave. Otežani uvjeti rada, uzrokovani prvo pandemijom, a zatim i potresom, neće zaustaviti planirane djelatnosti, ali će razvoj situacije utjecati na provedbu programa i projekata. Trenutno kraju privodimo tri aktualna javna natječaja i procedure vezane uz njih.

U Hrvatskoj je puno nepoznanica o državnoj maturi i upisima na fakultete. Što će biti s kvotom za studente iz hrvatskog iseljeništva?

Poduzimamo brojne aktivnosti kako bi se i ove godine Hrvatima izvan Hrvatske omogućilo polaganje državne mature te upis na studijske programe u posebnoj kvoti pripadnika hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva. Uvjeren sam da ćemo u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Nacionalnim stožerom civilne zaštite pronaći optimalno rješenje koje će omogućiti da mladi Hrvati izvan Hrvatske, od kojih većina živi u BiH, pristupe polaganju državne mature istovremeno kad i njihovi vršnjaci u Hrvatskoj. Posebne upisne kvote, koje predstavljaju važan iskorak prema našim sunarodnjacima, na hrvatskim će visokim učilištima biti osigurane i treću godinu za redom. Neke su informacije o tome i sada dostupne, a sve konkretne i detaljne informacije bit će dostupne na mrežnim stranicama sveučilišta i Ureda tijekom svibnja. Tu smo, brinemo o ovome važnom segmentu koji jamči razvoj i budućnost Hrvata izvan Hrvatske, ali i Republike Hrvatske u cijelosti.

HINA