Europska komisija priprema reformu kojom bi Frontex dobio znatno veću ulogu u vraćanju migranata, uključujući operacije izvan Europske unije. Predviđa se i mogućnost intervencije na vanjskim granicama u roku od 24 sata.
Europska komisija pripremila je opsežnu reformu Europske agencije za graničnu i obalnu stražu (Frontex), kojom bi se znatno proširile njezine ovlasti u području vraćanja migranata i nadzora vanjskih granica Europske unije.
Prema najavama, Komisija je prijedlog reforme trebala predstaviti danas, a predviđene promjene mogle bi bitno izmijeniti način na koji Frontex sudjeluje u provedbi europske migracijske politike.
Agencija sa sjedištem u Varšavi dobila bi veće operativne mogućnosti, uključujući provedbu postupaka vraćanja migranata izvan teritorija Europske unije te njihovo premještanje između država koje nisu članice Unije.
Kako piše POLITICO, pozivajući se na dvojicu europskih dužnosnika upoznatih s prijedlogom, cilj je Frontex postupno pretvoriti u svojevrsnu europsku agenciju za vraćanje migranata, uz istodobno jačanje sposobnosti brzog odgovora na izvanredne okolnosti na granicama.
Tri ključna područja reforme
Predložene promjene usmjerene su na tri važna područja djelovanja Frontexa.
Prvo se odnosi na proširenje ovlasti agencije u postupcima vraćanja osoba koje nemaju pravo na zakonit boravak u Europskoj uniji.
Drugo područje obuhvaća poboljšanje sposobnosti predviđanja mogućih kriza na vanjskim granicama te brže reagiranje u slučajevima iznenadnog povećanja migracijskog pritiska.
Treći dio reforme predviđa povećanje operativnih kapaciteta Frontexa kako bi agencija mogla učinkovitije djelovati bez dodatnog opterećivanja nacionalnih graničnih službi država članica.
Time bi Frontex dobio samostalniju operativnu ulogu u odnosu na dosadašnji način rada, koji se u velikoj mjeri temelji na suradnji i dogovorima s nacionalnim vlastima.
Vraćanje migranata i izvan granica Europske unije
Jedna od najvažnijih predloženih promjena odnosi se na postupke vraćanja migranata koji nemaju zakonit boravišni status u državama članicama.
Prema planu Europske komisije, Frontex bi dobio mogućnost organiziranja i provedbe operacija vraćanja i izvan teritorija Europske unije.
To bi uključivalo i premještanje osoba iz jedne treće zemlje u drugu, čime bi se proširio dosadašnji djelokrug agencije.
Takav prijedlog dio je širih nastojanja europskih institucija da ubrzaju postupke vraćanja osoba koje nemaju pravo ostati na području Unije.
Reforma dolazi nekoliko mjeseci nakon što su europski zakonodavci podržali novu uredbu o vraćanju migranata, kojom se nastoje pojednostavniti i ubrzati postupci deportacije.
U okviru tih promjena predviđena je i mogućnost uspostavljanja posebnih centara za vraćanje migranata izvan teritorija Europske unije.
Devetnaest država tražilo potporu za centre izvan EU-a
O pitanju uspostavljanja centara za vraćanje migranata već su se izjasnili i čelnici dijela država članica.
U lipnju su čelnici 19 država članica Europske unije pozvali Europsku komisiju da podrži osnivanje takvih centara izvan granica Unije.
Njihov zahtjev uključivao je i mogućnost da se uspostavljanje i rad tih centara financiraju sredstvima Europske unije.
Predloženo proširenje ovlasti Frontexa nadovezuje se na te inicijative, pri čemu bi agencija dobila važniju ulogu u organizaciji i provedbi postupaka vraćanja migranata.
Frontex bi mogao intervenirati u roku od 24 sata
Osim promjena povezanih s migracijskom politikom, Europska komisija želi znatno unaprijediti sposobnost Frontexa za djelovanje u kriznim situacijama.
Prema prijedlogu, agencija bi trebala biti spremna **intervenirati na vanjskim granicama Europske unije u roku od 24 sata** od izbijanja iznenadne krize.
Takva mogućnost predstavljala bi važnu promjenu u odnosu na dosadašnje postupke, koji se u velikoj mjeri oslanjaju na koordinaciju s nacionalnim vlastima.
Jedan od razloga za predlaganje bržeg sustava intervencija povezan je s iskustvima iz migracijske krize u španjolskoj enklavi Ceuti.
Ta je kriza, prema informacijama na kojima se temelji prijedlog, pokazala određene nedostatke u sposobnosti europskih institucija da pravodobno predvide i odgovore na iznenadne migracijske pritiske.
Zbog toga se reformom nastoji uspostaviti sustav koji bi omogućio brže donošenje odluka i raspoređivanje potrebnih kapaciteta na ugrožena granična područja.
Veći nadzor i sustav ranog upozoravanja
Predložena reforma obuhvaća i proširenje aktivnosti Frontexa u praćenju mogućih kriznih žarišta.
Agencija bi dobila snažniju ulogu u prikupljanju i analizi informacija koje bi mogle upozoriti na nove migracijske pritiske ili druge prijetnje na vanjskim granicama Europske unije.
Među predviđenim mjerama nalazi se i praćenje društvenih mreža, kao dio šireg sustava ranog upozoravanja.
Cilj takvog pristupa bio bi prepoznati moguće krizne situacije prije nego što dođe do njihova pogoršanja.
Istodobno se planira unaprijediti razmjena informacija i sposobnost procjene događaja koji bi mogli utjecati na sigurnost i nadzor vanjskih granica.
Više osoblja i opreme za brze intervencije
Kako bi mogao odgovoriti na proširene zadaće, Frontex bi prema predloženoj reformi trebao raspolagati većim operativnim kapacitetima.
To podrazumijeva osoblje i opremu spremne za brzo raspoređivanje u slučajevima kada se pojavi potreba za hitnim djelovanjem.
Za razliku od dosadašnjeg modela, u kojemu se agencija prvenstveno oslanjala na dogovore s nacionalnim vlastima, novi sustav trebao bi omogućiti brže pokretanje operacija.
Takvim promjenama Europska komisija nastoji ojačati sposobnost zajedničkog odgovora na izazove povezane s migracijama i nadzorom granica.
Ako predložena reforma bude prihvaćena, Frontex bi dobio znatno šire odgovornosti, od organiziranja vraćanja migranata izvan Europske unije do brzih intervencija i pojačanog praćenja mogućih kriznih situacija na njezinim vanjskim granicama.
