Naslovnica Zanimljivosti Europa na udaru zaraznih tropskih bolesti

Europa na udaru zaraznih tropskih bolesti

Foto: Ilustracija

Denga groznica, čikungunja, lišmanioza, encefalitis (upala mozga) ali i druge tropske zarazne bolesti sve se češće javljaju i u oblastima sa umjerenom klimom, dakle u europskim zemljama, upozorili su naučnici na Europskom kongresu o zaraznim bolestima, najvećem svjetskom kongresu o infektivnim bolestima, koji je nedavno okupio više od 13.500 liječnika iz 127 zemalja svijeta.

Zarazne tropske bolesti, koje prenose komarci i krpelji, donedavno su na naš kontinent stizale samo sa putnicima zaraženim u (sup)tropskim zemljama. To se, međutim, polako mijenja jer danas i Sredozemlje tijekom toplog dijela godine spada u područje sa tropskom klimom.

Denga i čikunginja groznice

Blage zime, duži topli periodi, velike padaline ali i suše, pogoduju različitim vrstama komaraca i krpelja koji prenose ove i druge zarazne bolesti, prenosi nizozemska televizija NOS.

Tako se i azijski tigrasti komarac već nastanio u Italiji, Španjolskoj i Hrvatskoj, omiljenim ljetnjim destinacijama. Tigrasti komarac može prenjeti zika virus i viruse koje izazivaju denga i čikungunja groznicu.

Ujedom krpelja prenosi se bakterija koja uzrokuje lajmsku bolest, ali i virus koji izaziva upalu mozga i moždane opne. Lišmanioza je bolest koju izazivaju lašmanija paraziti a prenose ih komarci. Bolest najčešće prate veliki čirevi na koži i sluzokoži, može napasti jetru i slezenu, a u težim slučajevima može imati i smrtni ishod.

Čikunginja groznica i zika virus izazivaju visoku tjelesnu temperaturu i jak bol u zglobovima. I denga groznica je virusno oboljenje sa simptomima kao što su nagla visoka temperatura, glavobolja i bol u mišićima.

U prethodnih 12 godina zemlje Sredozemlja su u više navrata bile pogođene manjim ili većim epidemijama denga i čikungunja groznice. U Italiji su 2007. i 2017. godine izbile velike epidemije čikungunja groznice, u oba navrata sa više stotina oboljelih.

I turisti prenose viruse

Đovani Reza, direktor Odjeljenja za infektivne bolesti pri Nacionalnoj zdravstvenoj službi u Italiji, za epidemije krivi duga, vrela i vlažna ljeta i objašnjava:

– Virus je, najvjerojatnije, oba puta u Italiju stigao sa zaraženim turistima iz Jugoistočne Azije. U Italiji je, sad već rasprostranjen, tigrasti komarac ujedom zaražene osobe postao nosilac virusa, koji je svakim sljedećim ubodom dalje prenosio.

Duž obale južne Francuske su u istom periodu gotovo svake godine izbijale epidemije manjih razmjera denga i čikungunja groznice, a i u Španjolskoj i u Hrvatskoj zabilježene su manje epidemije denga groznice.

Portugalski otok Madeira, koji zbog svoje zbog klime i geografske izoliraanosti predstavlja specifičan slučaj, pogodila je 2012. godine velike epidemija denga groznice, sa više od dvije tisuće oboljelih.

Po riječima Reze, prenositelj virusa na Madeiri, nije bio tigrasti komarac već komarac Aedes aegypti, koji prenosi virus žute groznice, a koga, na sreću, u Europi za sada još ne srećemo. U Grčkoj je 2011. i 2012. godine izbila epidemije malarije, a i u 2016. je zabilježeno nekoliko slučajeva.

Infekcija slična gripi

Prošle godine su zemlje jugoistočne Europe bile pogođene velikom epidemijom groznice Zapadnog Nila, sa više od dvije tisuće oboljelih, od kojih čak 181 osoba podlegla bolesti. Većina oboleljih je imala simptome gripe, dok je manji dio obolio od upale mozga i moždane opne, od čega su i umrli.

Osobi koju ujede krpelj zaražen krpeljnim virusom meningoencefalitisa (KME) prijeti opasnost da i sama bude zaražena ovim virusom i da oboli od upale mozga ili moždane opne. Iako šansa da se bolest razvije nije velika, ukoliko do nje ipak dođe, može ugroziti život oboljelog.

Bolest uglavnom počinje simptomima sličnim simptomima gripe, nakon čega slijedi kraći period bez ikakvih simptoma. Zatim nastupaju visoka temperatura, jaka glavobolja i na kraju upala mozga ili moždane opne, pacijent biva hospitaliziran a u nekim slučajevima i podlegne bolesti.

KME virus je u Europi prisutan u skandinavskim zemljama, Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, a i u Rusiji. Godišnje od ovog virusa u Europi oboli oko dvije tisuće ljudi, dok je u Rusiji taj broj znatno viši, čak deset tisuća.

I globalizacija pogoduje zaraznim bolestima

Prema riječima Jana Semenza, iz Europskog centra za prevenciju i kontrolu infektivnih bolesti, klimatske promjene imaju važnu ulogu u širenju tropskih bolesti, ali putovanja i globalizacija možda čak i veću.

Na kongresu u Amsterdamu naglasio je i da komarci imaju sve veću ulogu u prenošenju bolesti, da ih mogu duže i češće prenositi zahvaljujući sve toplijem vremenu.

– Epidemija zika virusa, od prije par godina, nam je upravo to i pokazala.

Posebno velika epidemija zahvatila je sjeveroistočni dio Brazila koji se u istom periodu borio sa rekordnim vrućinama – naveo je Samenza.

I Samenza i Reza su se na kongresu u Amsterdamu zalagali za veću ulogu vladinih organizacija širom svijeta u utvrđivanju novih staništa komaraca, kao i u upozoravanju stanovništva na opasnosti.

– Naučnici u ECDC-u razvijaju novi sistem upozoravanja, koji kombinira podatke o izbijanju bolesti sa podacima o klimi kao i sa društveno ekonomskim podacima. Nadamo se da ćemo tako moći predvidjeti rizike od izbijanja epidemija, na osnovu čega bi se opet mogle preuzeti odgovarajuće mjere zaštite i kontrole, objasnio je Samenza.