U dosad najsnažnijem poticaju s europske razine usmjerenom prema državama članicama s argumentom da što prije prime i Hrvatsku u schengensko bezgranično područje, Europska komisija planira u srijedu usvojiti tekst koji, kako ekskluzivno doznajemo, kaže da je pristupanje Bugarske, Rumunjske i Hrvatske ključno za jačanje sigurnosti čitave Europske unije i jačanje međusobnog povjerenja u schengensko područje.
Komisija, doznajemo, smatra da je sada pravi trenutak da Vijeće EU odluči na temelju pozitivnih preporuka o spremnosti triju država članica koje su prošle Komisijinu tehničku evaluaciju. Na sutrašnjem kolegiju europskih povjerenika, ekvivalentu redovnih sjednica Vlade, planira se usvajanje plana povratka schengenske zone punoj funkcionalnosti i jačanja njezine otpornosti na šokove kakvi su se događali tijekom migrantske krize i globalne pandemije.
– Kolegij će usvojiti paket koji se sastoji od jačanja otpornosti schengenskom područja i od prijedloga uredbe s ciljem jačanja primjene schengenskog acquisa (pravne stečevine) – najavio je jučer glasnogovornik Komisije Eric Mamer.
Osim ove odluke koja je važna za Hrvatsku, kolegij europskih povjerenika pod vodstvom Ursule von der Leyen na dnevnom redu ima i proljetni paket Europskog semestra, što znači nove ekonomske preporuke specifično skrojene u Komisiji za svaku državu članicu. Hrvatska i na toj točki dnevnog reda može očekivati neke bitne stvari za ispunjenje drugog zacrtanog cilja u produbljenju europske integracije: ulaska u eurozonu.
Komisijin sutrašnji paket o Schengenu, s tako eksplicitno napisanim argumentima za što brže odlučivanje u Vijeću EU o pristupanju Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, važan je, ali ne i presudan jer odlučivanje o onome što preporučuje Komisija i dalje je na državama članicama koje se trebaju složiti jednoglasno.
– Imamo niz država članica koje žele pratiti preporuku Komisije i koje smatraju da to odlučivanje mora biti na stolu u Vijeću praktički već sutra. Ali pitanje je pravog političkog trenutka – kaže jedan naš drugi sugovornik iz Vijeća Europske unije.
Bez obzira na niz tih koji bi praktički odmah glasali pozitivno, očito postoje još neke države članice čiji glas još nemamo ili koje ostavljaju dojam da će radije reći “ne” nego “da”. Rasprave u Vijeću EU povjerljive su, iza zatvorenih vrata, ali sudeći prema raspravama u Europskom parlamentu, koje su javne, moguće je očekivati da će se i dalje pod povećalom gledati postupanje hrvatske policije prema migrantima na granici s BiH.
To propitkivanje dolazi ponajprije iz redova zelenih, lijevih i liberalnih stranaka, koje vjeruju izvještajima nevladinih organizacija s terena i ne vjeruju toliko kad hrvatski MUP tvrdi da provjerava, no da ne nalazi istinitim ništa od brutalnih detalja iz tih izvještaja i prijava.
– Činjenica je da su određene lijeve i zelene opcije na europskoj razini povezane sa sličnim opcijama u Hrvatskoj i da su doista širili te, po meni, dezinformacije. Nadam se da će s time prestati – kaže HDZ-ov euro parlamentarac Tomislav Sokol i dodaje nešto što može zvučati i kao HDZ-ova poruka oporbi iz Možemo!:
– Nadam se i da će svi politički akteri u Hrvatskoj prepoznati koji nam je nacionalni interes, kao i činjenicu da relevantne europske institucije potvrđuju da Hrvatska postupa po zakonu, europskom i međunarodnom pravu, i štiti europske interese na granici. Ne vidim zašto bi netko u Hrvatskoj imao potrebu to negirati.
