3.9 C
Mostar
Utorak, 29 studenoga, 2022

Evo što je sve bilo dogovoreno oko izbornog zakona dok Izetbegović nije odbio sporazum

Kada se spustila zavjesa na još jednu rundu razgovora o izbornoj reformi, shvatilo se kako su pregovarači imali posve različite ambicije na kraju ovoga procesa te da vodeća bošnjačka stranka SDA Bakira Izetbegovića zapravo i nije razgovarala o izbornim reformama, nego je htjela kao temu nametnuti ambiciju da se posve ovlada Hrvatima u Federaciji BiH te ovaj entitet pretvori u bošnjačku državicu što je posve sukladno Deklaraciji usvojenoj na posljednjem kongresu SDA, piše Večernji list BiH.  Čak iako su razgovori vođeni kako bi se izmijenio Izborni zakon te provele presude Europskog suda za ljudska prava (ECHR) te Ustavnoga suda BiH, na kraju je sve zapelo oko takozvane funkcionalnosti Federacije BiH što, ustvari, predstavlja deminutiv za plan potpunog preuzimanja nadzora nad Federacijom BiH. Tzv. funkcionalnost FBiH očito je uvedena u cilju miniranja pregovora o izbornoj reformi. No, unatoč svemu, zanimljivo je kako su postignuti dogovori, barem na načelnoj ravni, oko svih prijepora koji se tiču izbornog procesa, bilo da je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH ili popunjavanje državnog i federalnog Doma naroda. Na kraju nije bilo prijeporan niti tehnički dio izmjena Izbornog zakona koji se tiče transparentnosti cijeloga postupka, piše Večernji list BiH. 

- Oglas -

Ustavni jezik riješen 

Tako je prvoga dana usvojen “wording” odnosno ustavni jezik oko članaka 4 i 5 koji se tiče Predsjedništva BiH, odnosno državnog Doma naroda. Naime, usuglašeno je da članovi Predsjedništva BiH budu iz reda hrvatskog naroda i drugih građana, a identična konstrukcija vrijedi i za druga dva člana Predsjedništva srpskog odnosno bošnjačkog naroda. Tim su vrlo jednostavnim načinom provedene sve presude Europskoga suda kojima se pokušao graditi temelj za ustavno redefiniranje BiH. No, sud u Strasbourgu doslovno je u meritumu svih ovih presuda zatražio da se tek omogući predstavnicima manjina da se mogu kandidirati za najviše pozicije, Predsjedništvo odnosno državni Dom naroda. I to je omogućeno. Rješenje za državni Dom naroda definira da se u ovo tijelo biraju svi građani BiH neovisno o nacionalnosti. No, primjerice, o hrvatskim predstavnicima, a ne nužno Hrvatima, odlučuje hrvatski Klub u federalnome Domu naroda. Tako je, čak i u proceduri neizravnoga izbora, omogućeno svim građanima naći e na ovoj poziciji. Bez suštinske izmjene odrednice da su to hrvatski, bošnjački odnosno srpski član Predsjedništva BiH, održala se i jasna veza s klubovima naroda u Domu naroda FBiH, odnosno Narodne skupštine RS-a u slučaju da se bilo koji od članova pozove na vitalni interes. Istodobno, za državno Predsjedništvo BiH dogovoren je model izbora po kojemu bi se s područja FBiH birala dva člana državnoga vrha, ali s jedne jedinstvene liste. To predstavlja ozbiljan “ustupak” hrvatske strane koja je inzistirala na postojanju dviju lista kao što je to i sada slučaj kako bi povećali izglede da Hrvati mogu birati svog člana Predsjedništva BiH bez mogućnosti da na taj izbor presudno utječu Bošnjaci. Na kraju je s jednom listom za kandidiranje usuglašen i prijedlog elektorskog modela biranja članova Predsjedništva BiH. Ovaj prijedlog predstavlja iskorak bošnjačke strane, ali svejedno je to daleko od očekivanja Hrvata da mogu imati više kandidata na izborima među kojima bi onda hrvatski birači birali boljega. Ovako se stvari svode na to da se Hrvati moraju orijentirati na jednoga kandidata koji ima izgleda biti izabran, ali samo pod uvjetom da nema protukandidata ili pak da se Hrvati većinski usmjere za jednoga. Kada pak to ne bi bio slučaj, Bošnjaci bi imali mogućnost izabrati ponovno obojicu članova državnog vrha. Zanimljivo je kako se upravo oko toga međunarodnim posrednicima Angelini Eichhorst te Michaelu Murphyju žalio Izetbegović navodeći da svojoj javnosti neće nikako moći objasniti da Bošnjaci više neće moći birati obojicu članova državnog vrha. Novo rješenje oko kojega su se svi načelno složili predviđa da u Federaciji BiH deset županija dijeli 300 elektorskih glasova po rasporedu koji im je unaprijed dodijeljen.

Pobjednik na izborima u svakoj županiji odnosi sve elektorske glasove. Većinske hrvatske županije imale bi 101 elektora, a bošnjačke 199. Na taj način, u teoriji, Hrvati bi imali mogućnost izabrati svog člana državnog vrha, a da Bošnjaci nisu u stanju automatski progurati dvojicu kao što je to sada slučaj s kršenjem nedorečenih ustavnih i propisa unutar Izbornoga zakona. Kod biranja izaslanika federalnog Doma naroda, dogovor je postignut trećeg dana razgovora. Dogovoren je model kojim bi se svi Hrvati izabrani u županijske skupštine, nevažno je li iz Goražda, otkuda ih sada predstavlja Edim Fejzić, Tuzle, Zenice, Sarajeva ili pak iz Širokog Brijega, Ravnog, Žepča ili Odžaka, našli u zajedničkom ad hoc tijelu koje bi onda izabralo 17 izaslanika iz reda Hrvata.  Na taj bi se način Bošnjaci izabrani, primjerice, iz Stoca, Mostara, Kreševa, Orašja mogli kandidirati za Dom naroda. Sustav je takav da bi svaka županija imala onoliko utjecaja koliko Hrvata, Bošnjaka ili Srba ima u tim sredinama po rezultatima posljednjeg popisa. Primjerice, ako je u Hercegovačko-neretvanskoj županiji nešto manje od 30 posto Hrvata, onda izaslanici iz ove županije imaju toliko “dionica” odnosno utjecaja za izbor izaslanika. Ovaj model idealno bi oslikavao raspored Hrvata, Bošnjaka ili Srba. S ovim modelom, kao i onih za člana Predsjedništva BiH, potpuno u vodu padaju ocjene kako su zapostavljeni pripadnici pojedinog naroda. Na jednak način bi se birali i predstavnici ostalih odnosno manjina kojih je po posljednjem popisu bilo tek nešto više od tri posto. Najviše utjecaja na njihov izbor imale bi sredine gdje oni stvarno žive. Ovim modelima i ustavnim rječnikom bila je provedena i presuda u slučaju “Ljubić” kako bi se dobili legitimni politički predstavnici. No, onda je sve zapelo na neizbornim pitanjima, odnosno mini ustavnim i institucionalnim reformama “funkcionalnosti FBiH”, odnosno ubrzavanju donošenja odluka. Čak i kada su oko toga napravljeni čak i riskantni potezi hrvatske strane, sve je odlučio začiniti Bakir Izetbegović eksplicitnim zahtjevom da se Dom naroda pretvori u, doslovno, kulturno-umjetničko društvo, po uzoru na Vijeće naroda u Republici Srpskoj.

- Oglas -

Bošnjačka FBiH 

To, zapravo, znači da bi se Federacija pretvorila u bošnjačku državicu jer Hrvati ne bi imali nikakvu mogućnost utjecati na izbor izvršne vlasti ili pak donošenje drugih važnih odluka i zakona. Čak je i u tome smislu napravljen za Hrvate također riskantan iskorak da pitanja, oko kojih nije bilo prijepora s nižih razina vlasti, županija, odnosno Hrvati nisu preglasani u federalnoj Vladi ili u Zastupničkom domu, ne moraju po automatizmu ići u proceduru federalnog Doma naroda. Nažalost, nakon Izetbegovićeva zahtjeva propao je sav paket iako su ključne izborne reforme, kao i pitanje transparentnosti do kraja bili usuglašeni. Nije, međutim, isključeno da se sada određena postignuta rješenja oko izmjena Izbornog zakona ipak nađu u parlamentarnoj proceduri kako bi se u sljedećih nekoliko tjedana ipak osigurao zakonit izborni proces. To se ponajprije odnosi na članak Izbornog zakona o načinu biranja izaslanika za federalni Dom naroda koji je izbrisao Ustavni sud BiH. Uz distribuciju mandata, Ustavni sud je izbrisao i odredbu po kojoj se iz svake županijske skupštine bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak ako takav ima među izabranim zastupnicima.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
947PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
spot_img
- Oglas -
Mostar
oblačno
7.7 ° C
7.7 °
7.7 °
56 %
2.2kmh
100 %
Uto
10 °
Sri
9 °
Čet
9 °
Pet
11 °
Sub
11 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -