10.5 C
Mostar
Četvrtak, 23 svibnja, 2024

(FOTO) Istraživanje je dokazalo! Učenici iz srednje škole žele čitati o herojima iz Domovinskoga rata u obveznoj lektiri!

„S ciljem očuvanja istine o herojima iz Domovinskoga rata, provela sam statističko istraživanje pod nazivom: „Istraživanje o zainteresiranosti učenika Srednje škole za heroje iz Domovinskog rata“. Isto sam provela kako bi istražila koliko i da li učenike iz Srednje škole zanima tko su ti mali, ali veliki ljudi koji su za vrijeme Domovinskoga rata od agresora branili i obranili našu Domovinu Hrvatsku.

- Oglas -

Istraživanje o zainteresiranosti učenika srednje škole za heroje iz Domovinskog rata

Anketna pitanja za ovo istraživanje osmislila sam samostalno, a podatke prikupljala osobno od 12. listopada – 20. listopada 2021. godine u Srednjoj školi „Elektrotehnička i prometna škola Osijek“ u Osijeku. U anketi su mogli sudjelovati učenici/ce 1TEL, 1ET, 1TR1, 1TM, 1TCP, 1TR2, 2TR1, 2ET, 2TM, 2TEL i 2TR2 razreda. Prije ispunjavanja ankete, učenici/ce su bili obaviješteni o svrsi popunjavanja ankete. Istraživanje putem ankete provela sam u ukupno jedanaest razreda na slučajnom uzorku od n=224 ispitanika (učenika/ca) od prvog do drugog razreda „Elektrotehničke i prometne škole Osijek“ u Osijeku. Učenicima/ cama kojima su sudjelovali u istraživanju, ponudila sam u anketi 27 tematskih pitanja i tri socio-demografska, od kojih je 25 pitanja imalo ponuđene odgovore, a bilo ih je potrebno samo zaokružiti. Za vrijeme ispunjavanja anketnih obrazaca, učenici/ ce su imali dovoljno vremena da pročitaju i razumiju sva pitanja na koja su, anonimno davali svoje odgovore.

U istraživanju je sudjelovalo 6 učenica i 217 učenika „Elektrotehničke i prometne škole Osijek“ u Osijeku od kojih je devedeset i sedam njih (odnosno 43,3%) prethodni razred završilo s izvrsnim (5), sto i šest (odnosno 47,3%) s vrlo dobrim (4), i dvadeset i jedan (odnosno 9,4%) s dobrim (3). Anketni obrazac najviše su ispunili učenici/ce 2TR1 razreda (njih 23), a najmanje učenici 1TCP razreda (njih 16).

- Oglas -

Učenici o Domovinskome ratu u školi uče malo ili ni malo!

 Na pitanje: „Učiš li u školi o Domovinskome ratu“, većina je učenika/ca iz Srednje škole, njih 127, odnosno 56,7% odgovorilo: „ne“, što je iz više razloga poražavajuće, poglavito zbog pitanja: „Ako u školi učiš o Domovinskome ratu, koliko vremena, prema tvome mišljenju, posvetite toj temi na satu?“ na koje je većina učenika, njih 115, odnosno 51,8% odgovorilo kako uče malo ili ni malo (njih 72, odnosno 32,4%). Samo 35, odnosno 15,8% učenika/ce smatra kako o Domovinskome ratu uči puno u školi.

- Oglas -

84% učenika bi voljelo više učiti o Domovinskome ratu u školi!

S obzirom na to da ne možemo graditi sigurnu budućnost bez čvrstih temelja i poznavanja prošlosti, optimizam u hrvatsku budućnost budi odgovor na pitanje: „Da li bi voljela/lio više učiti o Domovinskome ratu u školi?“, na koje je 84,8% učenika, odnosno 190 njih, odgovorilo „da“, dok je, na isto pitanje, 15,2% učenika/ca, odnosno 34 njih odgovorilo: „ne“.

212 od 224 učenika iz Srednje škole smatra da Domovinski rat ne smije biti zaboravljen zbog ljudskih patnji i stvaranja samostalne Republike Hrvatske!

Najveći broj učenika/ca iz Srednje škole, njih 212, smatra da Domovinski rat ne smije biti zaboravljen zbog ljudskih patnji i stvaranja samostalne Republike Hrvatske, dok 8 učenika smatra da je isti prošlost o kojoj ne treba razmišljati, pisati i razgovarati, a jedan da je prošlost koja mora biti zaboravljena.

Roberta Kljenak s učenicima

Učenici iz Srednje škole iz Osijeka ne znaju da Osijek nije okupiran za vrijeme Domovinskoga rata!

Poražavajuć je odgovor na pitanje: „Je li Osijek okupiran za vrijeme Domovinskoga rata“ u kojem 54,3% učenika, odnosno njih 121 smatra da je, dok 45,7% učenika, odnosno njih 102 smatra kako nije.

99,1% učenika iz Srednje škole smatra da su ljudi koji su se borili u Domovinskome ratu za Republiku Hrvatsku heroji!

Na pitanje: „Smatraš li da su ljudi koji su se borili u Domovinskome ratu za Republiku Hrvatsku heroji?“, 99,1% učenika iz Srednje škole, odnosno njih 221 odgovorilo je: „da“, dok 1% učenika, odnosno njih troje smatra da ljudi koji su se borili u Domovinskome ratu za Republiku Hrvatsku nisu heroji i odgovorili su: „ne“.

 

90,2% učenika/ca iz Srednje škole, odnosno njih 202 smatra da netko tko je pokazao iznimnu hrabrost i spašavao živote svojih suboraca za vrijeme Domovinskoga rata treba biti imenovan kao hrvatski heroj o kojemu će učiti i u školi

Optimizam budi odgovor na pitanje: „Smatraš li da netko tko je pokazao iznimnu hrabrost i spašavao živote svojih suboraca za vrijeme Domovinskoga rata treba biti imenovan kao hrvatski heroj o kojemu ćeš učiti i u školi?“, na koje je većina učenika/ ca, odnosno 90,2% njih (202) odgovorilo potvrdno, dok je 9,8%, odnosno njih 22, odgovorilo negativno.

Roberta Kljenak

Učenici iz Srednje škole znaju nabrojati od 1-3 sudionika iz Domovinskoga rata po imenu, a među njima su većinom članovi njihovih obitelji!

Na pitanje: „Koliko sudionika iz Domovinskoga rata znaš nabrojati po imenu“, većina je ispitanika, njih 44,6%, odnosno 99 njih odgovorilo od 1-3, a 22,1%, odnosno 49 njih niti jednog. Ako usporedimo odgovore na pitanje: „Napiši imena i prezimena ili nadimke sudionika iz Domovinskoga rata za koje si do sada čuo/la“, dolazimo do poražavajućih pokazatelja jer su učenici/ce pretežito pisali imena svojih članova obitelji. Od ostalih su sudionika navodili: Antu Gotovinu,, Blagu Zadru, Franju Tuđmana, Sinišu Glavaševića, Jean-Michel Nicoliera “Francuza”, Marka Perkovića – Thompsona i Andriju Matijaša – Pauka, … Učenicima/cama iz Srednje škole je postavljeno i „trik pitanje“: „Za vrijeme Domovinskoga rata su dragovoljci, branitelji, vojnici, policajci i svi ostali samo radili svoj posao i obavljali svoju dužnost. Oni nisu heroji. – točno ili netočno“. Na isto pitanje je većina učenika, njih 91% , odnosno 202 odgovorilo: „nije točno“, dok je 9%, odnosno 20 njih, odgovorilo: „točno“.

70,7% učenika/ca iz Srednje škole bi voljela/io u školi čitati o herojima iz Domovinskoga rata u obveznoj lektiri o herojima iz Domovinskoga rata

Na pitanje: „Da li bi voljela/io u školi čitati o herojima iz Domovinskoga rata u obveznoj lektiri o herojima iz Domovinskoga rata?“, 70,7% učenika, odnosno njih 157 odgovorilo je „da“, dok je 29,3% učenika, odnosno njih 65 odgovorilo „ne“. Na pitanje: „Smatraš li da su ljudi koji su se borili u Domovinskome ratu za Republiku Hrvatsku heroji?“, 99,1% učenika iz Srednje škole, odnosno njih 221 odgovorilo je: „da“, dok 1% učenika, odnosno njih dvoje smatra da ljudi koji su se borili u Domovinskome ratu za Republiku Hrvatsku nisu heroji i odgovorili su: „ne“.

Je li iskazana i dokazana želja učenika dovoljan i opravdan razlog da hrvatski obrazovni sustav hitno reprogramira svoje odluke, i konačno odobri heroje iz Domovinskoga rata u obveznoj lektiri?!

Hrabri su hrvatski heroji stvorili našu hrvatsku državu, a danas, gotovo da i žive u vremenu u kojem moraju pognuti glave i zaboraviti na sve što su dali za Nju. Našu Domovinu. Svi se oni rado sjete dana u kojima su, kao jedan, stajali zajedno i branili se od neprijatelja. Oni, kao tvorci naše Hrvatske Domovine, moraju biti poštovani i ne smiju biti zaboravljeni, iako se na njihovome zaboravu sustavno radi još od devedeset i neke. Malo koji učenik i učenica iz osnovne ili srednje škole danas zna nabrojati pet sudionika obrambenoga i oslobodilačkoga Domovinskoga rata imenom i prezimenom. A malo tko se pita bi li bilo naše Domovine Hrvatske da nije bilo tih malih, ali velikih ljudi, koji su sa srcem branili i obranili našu Hrvatsku! Pa i sve nas. Odvijeka živimo tako da životni tijek, zaboravom, šutnjom i „iskrivljenom istinom“ kažnjava oklijevanje, stagnaciju i ne prenošenje prave istine.

Oteti od zaborava 91 heroj Domovinskoga rata

Oni najskromniji (koji su svoje tijelo stavili u zalog kao štit od neprijatelja), zapravo su i najveći. Posjeduju mnoštvo vrlina i temeljnih ljudskih vrijednosti, a nemaju spokoj unutar sebe jer ih „unutarnji neprijatelji – koji žive i djeluju na području Republike Hrvatske i vanjski neprijatelji – koji žive i djeluju izvan Republike Hrvatske“ još od stvaranja samostalne Domovine Hrvatske, pokušavaju oneraspoložiti. Obezvrijediti. Ocrniti. Mnogobrojni su naši hrvatski heroji poginuli i nestali u borbi za Hrvatsku državu, a mnogobrojni preminuli i počinili samoubojstvo zbog posljedica od Domovinskoga rata. U knjigama i lektirama za osnovne i srednje škole, spominju se razni sadržaji, kao i ličnosti, no, nigdje ne i Oni. Mali, ali veliki ljudi, koji su sa srcem, bez oružja i profesionalne opreme, hrabro i nesebično stali u obranu svoga naroda i ljubavi. Naše Domovine. Otpor koji su tada pružali neprijateljima, potreban je i danas, ali na drugačiji način i prema drugačijem neprijatelju.

Potreban nam je otpor s toplim srcem i hladnom glavom jer danas, tolike godine poslije Domovinskoga rata, učenici ne znaju i ne uče o Njima. Tim malim, ali velikim ljudima koji zbog obrane doma, svoga naroda i Domovine od agresora za vrijeme Domovinskoga rata, trebaju biti imenovani hrvatskim herojima Domovinskoga rata.

Velika se istina oslobađa početkom otvaranja prve, a potom i preostale tri „kutije“ s naslovnice knjige OTETI OD ZABORAVA 91 HEROJ DOMOVINSKOGA RATA. No, svi znamo da paukova mreža s prašnjavih „starih kutija“ mora biti uništena, kako bi istina izašla na vidjelo i svojim svjetlom, razbila tminu. Svatko može stajati po strani, no, otvaranje kutije iziskuje hrabrost. Rodili smo se bez straha, a to znači da tijekom života možemo bez njega. Oslobodimo ga se! Budimo pametni i ne čekajmo idealne uvjete za otvaranje kutija jer čekanjem gubimo priliku za oslobađanje istine.

Pročitajte knjigu OTETI OD ZABORAVA 91 HEROJ DOMOVINSKOGA RATA i pomozite mi da ona postane lektira u školama jer putem statističkog istraživanja sam dokazala da učenici žele čitati o našim herojima u školi.“ – poručuje Roberta Kljenak.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,210PretplatniciPretplatiti
Mostar
vedro
11.9 ° C
11.9 °
11.9 °
94 %
1kmh
0 %
Čet
22 °
Pet
23 °
Sub
23 °
Ned
20 °
Pon
23 °
spot_img

Najnovije