Došlo je vrijeme da se i mi t.j. ekipa HERCEGOVINA.in prepustimo Prenju i dugo očekivanoj turi.
Prenj je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine.
Na njegovu sjeveroistoku, sjeveru i zapadu i jugozapadu okružuje ga u širokom luku rijeka Neretva, od mjesta Glavatičevo (na sjeveroistoku) sve do Bijelog polja kod Mostara (na jugoistoku). Padine Prenja prema obalama Neretve vrlo su strme, mjestimice, u strmim odsjecima od 700 do 800 metara visine. Prema Boračkoj drȁzi taj je pad puno blaži.
Također, i manje riječice koje izviru u masivu Prenja te nakon kraćeg toka utječu u Neretvu, stvorile su kanjone i veće udoline, kao što su to konjička Bijela, Idbar, Šanica i mostarska Bijela.
Na rubovima planinskog područja nalazi se više prirodnih i umjetnih jezera kao što je Boračko jezero (prirodno) te umjetna jezera na rijeci Neretvi: Jablaničko, Grabovičko i jezero Salakovac.
Prema jugozapadu i jugoistoku, uz rubne dijelove Prenja prostiru se polja Bijelo polje, Velika draga, Hansko polje i planina Bahtijevica (nadmorske visine 1163 m, ogranak planine Prenja), koja se nalazi blizu staroga puta koji je Bosnu povezivao s obalom Jadrana.
Sa suprotnih obala rijeke Neretve okružuju ga planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada; s juga, odvojen prijevojem Rujište (1050 m) Velež (1969 m) te Crvanj (1921 m) s jugoistoka.
Prenj je išaran dolinama i kanjonima, visokim vrhovima i liticama. Ovdje se nalazi 11 (prema drugima 10) vrhova viših od 2000 metara. Najviši vrh Prenja je Zelena glava (2155 m).
Na samom masivu nalazi se više dolina: Tisovica, Lučine Barni dô, Glogovo, Štirni dô, Poljica, Crnog polje, Vlasni dô, Velike bare, Bijele vode, Rapta.
Prenj ima planinsku klimu s mnogo sniježnih padalina, no zbog njegove građe, usprkos velikoj padalina površinski vodeni tokovi su vrlo rijetki. Na njemu je moguće naći dosta tragova nekadašnjih ledenjaka.
Mnogi Prenj smatraju najljepšom, najatraktivnijom ali i najsurovijom planinom u Bosni i Hercegovini
Ime planine
Jedna od pretpostavki je da je Prenj svoje današnje ime dobio po Perunu, bogu gromovniku starih Slavena.
Ovako je o Prenju pisao Hrvatski poznati pisac Vladimir Nazor.
PRENJ
Prenj planina nije,
Visok grad je vila,
Sijelo je bogova
Drevnih bogumila:
Još vrijeme brazde
Po čelu mu ore;
U njem se žestoko
Dobro i zlo bore.
Prenj planina nije,
Divova je kuća,
Kojom bitka bjesni
Sve veća i ljuća:
Rat naših vrlina
S našim porocima,
Borba u još divljim
Barbarskim grudima.
I Prenj stoji. Sav je
Od jednog komada;
Krvav je kad sunce
U maglu zapada;
U jesenje dane
Kao žuć se žuti,
Grozan kad prozbori,
Strašan kada šuti.
Prenj planina nije
Žrtvovani je kamen
Što čeka da sveti
Očisti ga plamen.
I Bijeli Svećenik
K njemu jednom stigne,
Put k zvijezdama i Suncu
Sebe i nas digne.
