Cijene goriva nastavljaju rasti, dok građani mjesečno za odlazak na posao i svakodnevne obveze izdvajaju između 200 i 300 KM. Entitetske mjere nisu zaustavile poskupljenja, a moguće dodatno rasterećenje kroz trošarine još čeka završetak parlamentarne procedure.
Punjenje spremnika gorivom postaje sve veći izdatak za građane Bosne i Hercegovine. Cijene goriva kontinuirano rastu, zbog čega vozači sve veći dio kućnog proračuna moraju izdvajati za odlazak na posao, svakodnevne obveze i druga putovanja.
Mnogi građani navode da mjesečno na gorivo potroše između 200 i 300 KM, dok istodobno sve teže pronalaze prostor za uštede. Gorivo je trošak kojeg se, za razliku od brojnih drugih izdataka, teško mogu jednostavno odreći, piše BHRT.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se cijene razlikuju ovisno o mjestu točenja. U Tuzli dizel trenutačno stoji oko 3,55 KM po litri, dok se u Foči i Laktašima cijena približava iznosu od četiri KM.
Entitetske mjere nisu zaustavile rast cijena
Dok troškovi života rastu, vlasti su već poduzele određene mjere kako bi ublažile posljedice poskupljenja goriva. Vlada Republike Srpske donijela je odluku o povratu 10 feninga po litri, koja je na snazi do 15. listopada, dok je Vlada Federacije BiH ograničila marže.
Međutim, te mjere nisu zaustavile rast cijena goriva. Istodobno, mogućnost dodatnog rasterećenja građana kroz trošarine još čeka završetak parlamentarne procedure.
Ekonomistica Adisa Omerbegović-Arapović smatra da je država trebala preuzeti dio tereta poskupljenja na sebe.
„Nažalost, reakcija na državnom nivou je izostala. Nama je bilo potrebno da se država odrekne dijela akciza, po cijenu da se smanje njihove plaće“, kazala je Omerbegović-Arapović.
Dodala je kako postoji potreba za aktivnijim ekonomskim politikama i mjerama koje bi građanima omogućile određeno rasterećenje, uključujući i mogućnost povrata dijela novca prikupljenog kroz trošarine.
Nafta poskupljuje, a s njom rastu i drugi troškovi
Na cijene goriva utječu i događanja na međunarodnom tržištu. Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić upozorava da rast cijene nafte izravno utječe i na cijene drugih proizvoda i usluga.
„Cijena nafte povlači rast cijene svega, a taj Bliski istok je povukao cijene svega“, rekao je Ustamujić.
Prema njegovim riječima, događaji povezani s napadima na naftnu infrastrukturu dodatno su utjecali na cijene nafte, što se potom odražava i na druga područja gospodarstva.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi građane mogla očekivati i nova poskupljenja goriva, ovisno o daljnjem kretanju cijena nafte na svjetskom tržištu.
Za 50 litara dizela treba izdvojiti 187 KM
Koliko su se troškovi povećali pokazuje i usporedba cijene spremnika goriva.
Pedeset litara dizela po prosječnoj cijeni u Federaciji BiH trenutačno košta 187 KM, što je 15,5 KM više nego početkom mjeseca.
Za vozača to znači da za istu količinu goriva i isti put do posla mora izdvojiti osjetno više novca nego prije samo nekoliko tjedana.
Upravo takav rast troškova dodatno opterećuje kućne proračune građana, koji već moraju izdvajati stotine maraka mjesečno za gorivo.
Građani smanjuju potrošnju
Ekonomistica Omerbegović-Arapović upozorava da se posljedice rasta troškova ne zaustavljaju samo na kućnim proračunima.
Prema njezinim riječima, građani zbog povećanih izdataka počinju smanjivati potrošnju i odricati se proizvoda i usluga koji im nisu nužni.
„Građani se prvo odriču stvari, ili konzumiraju manje, ili se odriču usluga koje im ne trebaju, proizvoda koji im ne trebaju“, navela je.
Takvo smanjenje potrošnje, prema njezinoj ocjeni, može dodatno utjecati na gospodarstvo, radna mjesta i gospodarski rast.
Dok političke stranke u izbornoj kampanji traže povjerenje građana za sljedeće četiri godine, građani se istodobno suočavaju s rastom svakodnevnih troškova. Račune za gorivo, međutim, ne mogu odgoditi do nakon izbora.
Cijene goriva tako izravno utječu na njihove kućne proračune, dok mogućnost dodatnog rasterećenja kroz trošarine i dalje čeka završetak parlamentarne procedure.
