To što godinama brojni intelektualci, stručnjaci i aktivisti upozoravaju na katastrofalne, pogubne posljedice famoznog projekta „Gornji horizonti“ po Neretvu, ali i druge rijeke, kao i kompletan jug Hercegovine, koji bi mogao postati slana pustinja, nadležne u BiH ne dotiče.
Potpisali ugovor
Tako u manjem bh. entitetu nastavljaju aktivnosti na realizaciji ovog projekta. Naime, posljednjeg dana protekle godine Vlada RS donijela je odluku kojom daje garanciju za kreditno zaduženje Hidroelektrane (HE) „Dabar“ Trebinje.
HE „Dabar“ je, zapravo, dio projekta „Gornji horizonti”, koji predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja, u akumulaciju Bilećkog jezera. Drugim riječima, preusmjerava se voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice u svrhu hidroenergetskog iskorištavanja.
Zoran Mateljak, voditelj Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF), kaže za „Avaz“ da se usred Dinarskog krša narušava prirodni proces koji se stvarao milijunimaa godina, što u konačnici može imati nesagledive posljedice, kojih nitko u ovom trenutku nije ni svjestan.
Da su posljedice realizacije ovog projekta već vidljive, pokazuju podaci Agencije za vodno područje Jadranskog mora.
U njihovom nacrtu plana upravljanja vodama za period od 2022. do 2027. godine navedeno je „da je na brojnim vodnim cjelinama smanjena izdašnost za više od 10 posto i to kao posljedica izgradnje objekata hidroenergetskog megaprojekta na slivu rijeke Trebišnjice“, iz čega proizlazi da je šteta već pričinjena.
Rijeka Bregava
Riječ je o vodnim površinama, kako u susjednoj Hrvatskoj tako i u BiH, Zavrelje-Duboka ljuta, Ombla, Bistrina-Slano, Neretva lijeva obala, aluvij Čapljina, Hutovo blato.
Štoviše, Hutovo blato svrstano je u status „loše“ kod ocjene količinskog stanja.
Mateljak ističe da „Gornji horizonti“ imaju izuzetno štetan utjecaj na Hutovo blato jer se radi o sprečavanju dotoka voda u rijeku Bregavu, koja je žila kucavica Hutovog blata i same delte Neretve.
– Mislim da je ovo ne samo međuentitetski već i međunarodni problem, jer bi voda koja bi se usmjerila na HE „Dubrovnik“, zapravo, smanjila dotok u deltu Neretve u Hrvatskoj, gdje postoje već značajni problemi sa zaslanjivanjem tla – kaže nam Mateljak.
Neretva postaje niz akumulacija
Istovremeno, brojne nevladine organizacije traže hitnu procjenu stanja na terenu u gornjem toku rijeke Neretve koji je ugrožen planiranim projektom hidroenergetskog sistema „Gornja Neretva“ i izgradnjom HE „Ulog“.
Taj projekt će, upozoravaju, pretvoriti veći dio gornjeg toka rijeke, dionicu od oko 38 kilometara, u niz brana, cijevi i rezervoara koji se nastavljaju jedan na drugi, a Vlada RS je zaključila da ovi projekti neće imati negativan utjecaj na životnu sredinu.
