Mogućnost anonimnosti na društvenim mrežama daje pojedincima osjećaj veće moći, a i sigurnosti da će njihov identitet ostati skriven i da će na taj način izbjeći moguće posljedice, pa ohrabreni navedenim često šire mržnju i diskriminaciju putem raznih društvenih mreža i internetskih portala.
Dit bericht op Instagram bekijken
Svijet u kojemu živimo prepun je novih tehnologija i raznih načina komuniciranja. Za razliku od prošlog stoljeća za koje možemo reći da je imalo poprilično oskudniju komunikaciju, 21. stoljeće se može pohvaliti raznim oblicima razmjene ideja, misli, osjećaja i informacija.
Unatoč tome što novo vrijeme nudi toliko novih, bržih, jednostavnijih i pristupačnijih načina
komunikacije, ono sa sobom nosi i „tamniju“ stranu.
Naime, sve prethodno navedeno omogućilo je i razvoj govora mržnje koji je zauzeo popriličan prostor u današnjoj online komunikaciji.
Internet je otvorio mogućnosti lako dostupnog lažnog predstavljanja, anonimnog
pristupa te stvaranja sasvim drugačijeg dojma o osobama koje aktivno koriste usluge koje pruža internet. Postalo je mnogo lakše izraziti svoje negativno mišljenje o određenoj temi ili
jednostavno uputiti negativne riječi i komentare drugim osobama.
Otvorila se mogućnost poprilično slobodne i nerijetko nekažnjavane uporabe govora mržnje. Društvena grupa u kojoj je govor mržnje najzastupljeniji, a ostavlja i najveće posljedice, jesu mladi odnosno adolescenti.
Može se reći da mladi odrastaju u internetskom okruženju i da se od ranog djetinjstva susreću s mnogim negativnostima virtualnog svijeta: dobivaju uvrede na temelju izgleda, oblačenja, ponašanja i slično, a u ekstremnijim slučajevima dobivaju prijetnje smrću, pozivanje na suicid i slično. U svemu tome, najveći je problem stanje djeteta u adolescentskim godinama.
Dakle, to su najvažnije godine za oblikovanje osoba.
U tom razdoblju dolazi do psihičkog, fizičkog,emocionalnog, bihevioralnog, intelektualnog razvoja.
U nastavku rada pojasnit će se pojam govora mržnje i što on obuhvaća. Nadalje, pisat će se i o njegovoj prisutnosti u adolescentskom društvu, kao i o posljedicama koje može izazvati.
Također, bit će navedeno nekoliko primjera govora mržnje i nasilja na društvenim mrežama te posljedicama koje su slijedile nakon toga.
Navest će se i moguće prevencije i načini suzbijanja govora mržnje.
O govoru mržnje govori i Opća preporuka br. 15 “Borba protiv govora mržnje” Europske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja ističe da je govor mržnje upotreba jednog ili više posebnih oblika izražavanja – naime, zastupanje, promocija ili poticanje na omalovažavanje, mržnja ili osuda neke osobe ili skupine ljudi, kao i uznemiravanje, uvrede, negativni stereotipi, stigmatizacija ili prijetnje toj osobi ili osobama i bilo kakvo opravdavanje svih ovih oblika izražavanja – koji se zasniva na ilustrativnom popisu osobnih obilježja ili statusa koji uključuju rasu, boju, jezik, vjeru ili uvjerenje, nacionalnost ili nacionalno, etničko ili drugo podrijetlo, dob, invaliditet, spol, rod, rodni identitet i seksualnu orijentaciju (Rokša-Zubčević, Bender, Vojvodić, 2017).
Ovo su samo neki primjeri govora mržnje na društvenim mrežama i sami se uvjerite do kojih granica ćemo kao društvo ovakav način MRŽNJE tolerirati.
