Subota, 22 ožujka, 2025

ISTAKNUTE VIJESTI

spot_img
spot_img
spot_img

Hercegovačka ganga, pesma iz kamena

Hercegovina.in

Jovo Radoš napisao knjigu, studiju, o gangi, izvornoj hercegovačkoj pesmi, koja je nikla i očuvala se vekovima u svojoj prapostojbini. Ganga se peva od Rogatice do Zlatibora.

Jovo Radoš napisao je studiju o gangi, drugu o etno-melosu u našoj kulturi, jer je o bećarcu naučno prvi progovorio akademik Mladen Leskovac. Gangu, taj melos hercegovačkih brda i krša, Radoš je najpre opisao stihovima: Najpre se zagrlimo/ iskrivimo vratove/ I upremo iz petih žila/ u utrobu zemlje/ A onda iz pradubine/ ponornice zahuče/ I iz njih šikne do neba/ strašna grlena jeka.

- Oglas -

Ganga se peva u svim krajevima koji su nekada bili etnički prostor Stare Hercegovine ili su se graničili sa njim. Od Rogatice i Foče, preko Durmitora do Pljevalja, Čajniča, Prijepolja, pa do Era na Zlatiboru i krajnjeg zapada zapadne Hercegovine. Ali, može se čuti i u ravnici, Jaši Tomiću, Gajdobri, Novoj Crvenki, Sečnju, Sutjesci, Kleku, Ravnom Topolovcu i drugim mestima gde ima kolonista iz Hercegovine, gde mladi čuvaju uspomenu na svoju “kamenu kolevku”.

– Ganga je izvorni osobeni oblik hercegovačkog narodnog pevanja bez muzičke pratnje. Ona je samosvojni izdanak Hercegovine i nepotrebno je i uzaludno tražiti njene korene negde drugde – tvrdi profesor Radoš koji objašnjava i tehniku gange i etimologiju reči. – Kad glavni pevač započne pesmu glasom snažnih grlenih vibracija i jasnih reči, onda drugi glas najpre preuzima pesmu, a potom zajedno sa ostalima prati glavnog pevača sa gan-gan, gun-gun, e, o… Dakle, reč “ganga” je označila način pevanja.

U čemu je lepota i draž pesme, koju prema svom priznanju voli da sluša i peva i on, dr Radoš objašnjava:

- Oglas -

-Gangu je teško shvatiti “spolja”, ona se može pojmiti samo “iznutra”, putem tajanstvene metafizičke veze sa precima. U njoj se ispoljava neprikosnovena sloboda čiji je izraz dat u njenoj gromoglasnosti.

Iako istorija nije bila naklonjena zemlji Svetog Save i hercega Stefana, iako je ratovima, bunama, pregovorima, konferencijama, mnogo puta pregraničena i drobljena, na čitavom njenom prostoru i kod Srba i kod Hrvata ta pesma je opstajala i bila jača od svih deoba.

Priče kroz Mostar i Hercegovinu

najnovije vijesti