Dok se europske prometnice ubrzano razvijaju, Hercegovina i dalje ovisi o magistralnim cestama koje su odavno premašile svoje kapacitete. Stanovnici svakodnevno plaćaju cijenu političkih nesuglasica, sporih administrativnih procesa i nedovoljnog ulaganja u prometnu infrastrukturu.
Ljetna turistička sezona svake godine iznova otvara isto pitanje – koliko dugo Hercegovina može funkcionirati na prometnoj infrastrukturi koja je projektirana za neka potpuno druga vremena?
Kilometarske kolone kroz Jablanicu, Konjic, Mostar i Čapljinu postale su svakodnevica. Putovanje koje bi u normalnim uvjetima trajalo sat vremena često se pretvara u višesatno čekanje, a najveću cijenu ne plaćaju turisti nego stanovnici Hercegovine koji tim cestama svakodnevno odlaze na posao, u školu ili zdravstvene ustanove.
Iako se Bosna i Hercegovina već godinama deklarativno zalaže za razvoj cestovne infrastrukture, Hercegovina je i dalje jedna od prometno najopterećenijih regija u zemlji.
Samo 21 kilometar autoceste
Posebno zabrinjava podatak da se na području južne Hercegovine trenutno nalazi tek oko 21 kilometar izgrađene autoceste na Koridoru Vc.
To je nedovoljno da bi se značajnije rasteretio promet prema Jadranu ili omogućilo brže povezivanje Hercegovine sa srednjom Bosnom i ostatkom Europe.
Većina prometa i dalje se odvija magistralnom cestom M-17, jednom od najopterećenijih prometnica u Bosni i Hercegovini. Tom cestom istodobno prometuju osobni automobili, autobusi, kamioni i tranzitni promet prema hrvatskoj obali, zbog čega su gužve tijekom ljeta gotovo neizbježne.
Jablanica i Konjic postali prometna uska grla
Najveći problem predstavljaju Jablanica i Konjic.
Riječ je o gradovima kroz koje prolaze deseci tisuća vozila dnevno tijekom turističke sezone. Svaka prometna nesreća, kvar vozila ili radovi na cesti izazivaju kolaps koji se proteže kilometrima.
Kolone često dosežu desetke kilometara, a vozači satima ostaju zarobljeni na visokim temperaturama.
No, prometni kolaps nije problem samo putnika.
Stanovnici Jablanice i Konjica svakodnevno žive uz gotovo neprekidne kolone. Povećana buka, onečišćenje zraka, otežan izlazak iz dvorišta, sporiji prolazak hitne pomoći i vatrogasaca te otežano funkcioniranje lokalnog gospodarstva postali su dio njihove svakodnevice.
Ugostitelji i trgovci ponekad imaju koristi od većeg broja prolaznika, ali većina lokalnog stanovništva smatra kako su negativne posljedice daleko veće od mogućih koristi.
Loše održavanje cesta dodatno pogoršava stanje
Osim nedostatka autoceste, građani često upozoravaju i na kvalitetu postojećih prometnica.
Na brojnim dionicama mogu se vidjeti ispucali kolnici, zakrpe preko zakrpa, neuređene bankine, dotrajala zaštitna ograda te nedovoljno uređena odvodnja oborinskih voda.
Nakon obilnijih kiša pojedine dionice postaju posebno opasne zbog odrona kamenja, nanosa zemlje i vode na kolniku.
Vozači godinama upozoravaju kako pojedini dijelovi magistralnih cesta zahtijevaju ozbiljnu rekonstrukciju, a ne samo povremene sanacije koje često predstavljaju privremeno rješenje.
Dodatni problem predstavlja prometna signalizacija koja na pojedinim lokacijama nije dovoljno uočljiva, dok su horizontalne oznake na pojedinim dijelovima gotovo potpuno izblijedjele.
Koridor Vc još uvijek nije dovršen
Koridor Vc jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Njegov završetak značio bi znatno brže prometno povezivanje središnje Bosne i Hercegovine s Hercegovinom te hrvatskom lukom Ploče.
Međutim, projekt se već godinama suočava s administrativnim, financijskim i političkim preprekama.
Posebno su veliku pozornost posljednjih godina izazvale nesuglasice oko pojedinih odluka na državnoj razini. Predstavnici vlasti iz Republike Srpske i Federacije BiH u više su navrata međusobno optuživali jedni druge za usporavanje pojedinih infrastrukturnih projekata.
Istodobno su pojedine odluke vezane uz međunarodne sporazume i financiranje izazvale političke prijepore unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine. U javnosti su se često iznosile tvrdnje da su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović blokirali ili nisu dali suglasnost za određene odluke povezane s infrastrukturnim projektima.
Gospodarski razvoj usporava zbog loše prometne povezanosti
Prometna infrastruktura odavno više nije samo pitanje udobnosti vožnje.
Ona izravno utječe na gospodarstvo, turizam, ulaganja i kvalitetu života stanovništva.
Brojne tvrtke iz Hercegovine svakodnevno ovise o cestovnom prijevozu robe prema Hrvatskoj i ostatku Europske unije. Svako višesatno čekanje povećava troškove prijevoza, smanjuje konkurentnost poduzeća i otežava poslovanje.
Turistički djelatnici također ističu kako prvi dojam gostiju često čine upravo višesatne kolone na prilazima Hercegovini.
Koliko će građani još čekati?
Stanovnici Hercegovine godinama slušaju obećanja o ubrzanju izgradnje autoceste i modernizaciji magistralnih cesta.
U međuvremenu promet raste iz godine u godinu.
Broj vozila višestruko je veći nego prije dvadesetak godina, dok se prometna infrastruktura razvija znatno sporije od stvarnih potreba.
Dok političari raspravljaju o nadležnostima, procedurama i međusobnim optužbama, građani svakodnevno gube sate u kolonama.
Sve dok se ključni infrastrukturni projekti ne počnu promatrati kao zajednički interes svih građana Bosne i Hercegovine, a ne kao predmet političkih sukoba, Hercegovina će ostati regija koja se nalazi na jednom od najvažnijih prometnih pravaca jugoistočne Europe, ali bez prometne infrastrukture kakvu taj položaj zaslužuje.
