Konjic, Nevesinje, Trebinje i Neum među glavnim su žarištima, požari se šire zbog visokih temperatura i vjetra, a vatrogascima dodatni problem stvaraju nepristupačan teren, iscrpljeni kapaciteti i nedostatak opreme.
Dok se Dalmacija danima suočava s teškim i razornim požarima, vatrena stihija ne miruje ni u Hercegovini. Plamen guta šume i nisko raslinje, a stanje na pojedinim područjima postaje sve ozbiljnije.
Samo tijekom prvih 13 dana kolovoza NASA-ini sustavi za detekciju požara zabilježili su čak 1.292 vatrene točke na području Bosne i Hercegovine. Posebno zabrinjava činjenica da je broj žarišta u odnosu na prošlu godinu veći čak tri puta.
Četiri glavna žarišta
Trenutačno je posebno teško stanje na području Trebinja, Nevesinja, Konjica i Neuma. Nakon što je početkom kolovoza požar u Trebinju stavljen pod kontrolu, nova žarišta aktivirana su u Nevesinju, Konjicu i Neumu.
Požar na području Konjica aktivan je već sedam dana, a najveća pozornost trenutačno je usmjerena na Džepsku planinu. Visoke temperature i vjetar pogoduju širenju vatre, dok nepristupačan teren dodatno otežava intervencije.
Haris Hondo iz Civilne zaštite Grada Konjica potvrdio je da su požari i dalje aktivni na području Brđana, Živašnica i Džepske planine.
„Požari i dalje imaju tendenciju širenja, a tome pogoduju visoke temperature i vjetar koji puše na tom području“, kazao je Hondo, navodeći kako je tijekom jutra u gašenju iz zraka pomagao helikopter Oružanih snaga BiH.
Na terenu se istodobno ulažu maksimalni napori kako bi se požari zaustavili sa zemlje. Pomoć je pružila i Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo.
Budući da su lokalne snage iscrpile raspoložive ljudske i materijalno-tehničke kapacitete, zatražena je dodatna pomoć u obliku vatrogasnih autocisterni s posadama i terenskog vozila.
Iz Civilne zaštite Konjic podsjetili su i na ranije upućen zahtjev za međunarodnu pomoć. Nakon prvotnih neslužbenih naznaka da bi za gašenje požara mogla biti odobrena dva kanadera, situaciju je dodatno zakompliciralo stanje s požarima u Hrvatskoj, pa je odgovor na zahtjev i dalje neizvjestan.
U međuvremenu su Oružane snage BiH angažiranjem dodatnih resursa pojačale pomoć ugroženom stanovništvu na područjima Konjica, Nevesinja i Bosanskog Grahova.
Vatra stigla blizu kuća
Ni situacija u Nevesinju nije jednostavna. Tamo je ranije proglašena izvanredna situacija, a posljednjih dana aktivna su dva požara. U gašenje je uključena i Uprava za zrakoplovstvo MUP-a RS-a.
U Humčanima se vatra približila naselju i kućama, zbog čega su vatrogasci usmjereni i na njihovu zaštitu. Drugo aktivno požarište nalazi se na području Zaloma, gdje vatru gase vatrogasci zajedno s mještanima.
Komandir Vatrogasne jedinice Nevesinje Miroslav Jonlija istaknuo je kako će ekipe cijeli dan biti na terenu, posebno zbog blizine kuća i nepristupačnog terena.
Dodatni problemi zabilježeni su i kod Tomislavgrada, gdje požar još nije pod kontrolom. Jak vjetar pojačava vatru i mijenja joj smjer, a prema informacijama tamošnje Civilne zaštite, plamen se potiskuje prema naseljenim područjima.
NASA-ini sustavi registrirali 1.292 vatrene točke
Razmjeri požarne sezone vidljivi su i kroz podatke NASA-inih sustava za detekciju požara. Tijekom samo 13 dana zabilježene su 1.292 vatrene točke na području Bosne i Hercegovine, pri čemu su među glavnim žarištima upravo područja Hercegovine.
U odnosu na prošlu godinu broj žarišta veći je tri puta, što ponovno otvara pitanje spremnosti sustava za borbu protiv požara i potrebe za sustavnim rješenjima.
Penzionirani zapovjednik Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo Kemal Cacan upozorava da postoji 11 izazivača požara, pri čemu je ljudski faktor najdominantniji.
Istodobno se postavlja pitanje kako se nositi s ovakvim izazovima kada su, prema njegovim riječima, predstavnici vlasti tijekom više od tri desetljeća vrlo malo ulagali u opremanje vatrogasnih jedinica. Kao pozitivan primjer Cacan izdvaja Kanton Sarajevo.
Problem predstavljaju i složeni te međusobno nekompatibilni entitetski propisi.
Cacan smatra da takva rascjepkanost dodatno otežava učinkovito djelovanje vatrogasnih službi. Posebno problematičnim smatra procedure i zahtjeve koji mogu usporiti reakciju u situacijama kada je svaka minuta važna.
Podsjetio je i na Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu u Federaciji BiH iz 2009. godine, dok je sličan zakon u Republici Srpskoj donesen ranije. Prema njegovu mišljenju, pokušaj objedinjavanja preventive i represije otvorio je dodatne probleme jer se radi o različitim segmentima zaštite od požara.
Vatrogasci na granici izdržljivosti
Velik teret cijele situacije i dalje je na vatrogascima, koji su prema Cacanovim riječima potkapacitirani i prisiljeni raditi u uvjetima u kojima nemaju dovoljno ljudi, opreme i sredstava.
Predstavnici vlasti vatrogasce često promatraju kao trošak, a ne kao investiciju, smatra Cacan.
Uz ograničene proračune i opremu koja se gotovo pola stoljeća ne obnavlja, vatrogasci ulažu mnogo više nego što im je sustav osigurao. Pri tome su svakodnevno izloženi velikim rizicima, koji se, kako upozorava Cacan, vrlo često uzimaju zdravo za gotovo.
Dok požari nastavljaju harati Hercegovinom, a NASA-ini sustavi bilježe sve veći broj vatrenih točaka, vatrogasci ostaju prva i najvažnija linija obrane od vatrene stihije.
