19.9 C
Mostar
Subota, 31 srpnja, 2021

Hoćete li proći bez simptoma ili ćete biti kritično bolesni? Ovisi o samo jednoj stvari – ovo je jako važno

Doza virusa koju čovjek primi mogla napraviti razliku između toga hoće li osoba biti asimptomatski bolesnik ili će se lakše razboljeti ili pak postati kritično bolesna.

Švicarski liječnik i filozof iz rane renesanse Paracelsus rekao je da “doza čini otrov”, što bi u osnovi značilo da bilo koja tvar može postati toksična ako se daje u dovoljno visokoj koncentraciji. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da čak i previše vode može baciti elektrolite u ljudskom tijelu pa može biti potencijalno opasno.

Gledajući koronavirus kroz tu prizmu, može se reći da bi doza virusa koju čovjek primi mogla napraviti razliku između toga hoće li osoba biti asimptomatski bolesnik ili će se lakše razboljeti ili pak postati kritično bolesna. To može biti korisno kada se razmišlja o zaštiti od Covida s obzirom na hladnije temperature i visoki skok novozaraženih, piše Danas.hr.

Koronavirus se vjerojatno ponaša kao i drugi virusi

Pokazalo se da koncept potrebe za određenom dozom patogena, dakle organizma koji izaziva bolest, za pokretanje infekcije vrijedi za mnoge viruse, poput virusa gripe, poxvirusa i drugih. To je za CNN objasnila je Erin Bromage, suradnica profesor biologije na Sveučilištu Massachusetts, Dartmouth.

“Ako pogodite životinju s dovoljno malom dozom, moći će to odbiti, a da uopće ne razviju nijednu bolest. Ako dobijete magični broj zarazne doze, utvrdit će se infekcija i ta će životinja podleći bolest iz tog određenog patogena. Ali ako ih pogodite s više od zarazne doze, u većini slučajeva velika doza patogena, poput velike doze virusa, na primjer, dovodi do ozbiljnijih ishoda. Dakle, doza postaje stvarno važna. To nije zato što vam treba određeni broj čestica virusa da biste zarazili stanicu, to samo povećava izglede da će jedna od tih virusnih čestica ući u stanicu i zaraziti je, pokrećući lančanu reakciju”, rekla je biologinja Bromage.

Drugi način na koji se o tome razmišlja je poput začeća – da bi se oplodila jajna stanica nisu potrebni milijuni sperme jer je dovoljna samo jedna. No, muškarci stvaraju milijune sperme kako bi poboljšali šanse do dolaska do jajne stanice.

Jačina virusa ovisi i o pojedincu

Sam virus nije jedini organizam koji igra ulogu jer je on također ima veze s pojedincem kojeg napada. “Svaka osoba ima različitu količinu virusa koja joj je potrebna. Nekome tko je imunosupresivan ili nekome tko je pod stresom, na primjer, možda će trebati manje izazova kako bi postigao iste ishode kao netko tko je u zdravom stanju”, govori biologinja.

Dakle, šansa za zarazu ovisi o fiziologiji potencijalnog domaćina, kao i o njihovom osobnom ponašanju i zdravstvenim navikama poput statusa pušenja, prehrane, tjelesne aktivnosti i sna. Stariji ili nezdravi domaćin suočen s velikom i ponavljanom izloženošću očito je najgori scenarij. No, medicinski krhku osobu mogla bi zaboljeti čak i mala doza virusa dok bi obrnuto bilo da zdrava osoba može biti preplavljena dovoljno visokom dozom.

Ipak, govoreći samo o vjerojatnostima i vjerojatnostima. Mnogo je teže odrediti točan scenarij koji dovodi do infekcije. “Jednostavno ne možemo proučiti točnu dozu virusa od koje bi nekome pozlilo jer je to potpuno neetično”, rekla je za CNN dr. Monica Gandhi, doktorica zaraznih bolesti i profesorica medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu. To je zato što bi to značilo svjesno izlaganje ljudi postupno većim dozama virusa kako bi se utvrdilo kada se infekcija dogodi.

“Mislim da zapravo nećemo doći do te vrijednosti. Možemo kod životinja – postojao je model tvora, a postojao je i model hrčka – sada dva životinjska modela u kojima im više dajete više bolesnih životinje dobivaju i to je korisno, a to nam može dati osjećaj. Ali, nažalost, s ljudima nećemo znati koliko je potrebno”, rekla je.

Manje doze virusa za osobe s maskama

Međutim, postoji još jedan fascinantan i važan način razmišljanja o doziranju virusa. Ako je doza dovoljno mala, možda neće uzrokovati bolest, ali svejedno može generirati imunološki odgovor, sličan cjepivu. Ovo je izvanredan i kritički važan koncept. U stvari, Gandhi i koautor i njezinu radu, dr. George Rutherford s odjela za epidemiologiju i biostatistiku na UCSF-u, napisali su perspektivni članak u New England Journal of Medicine u rujnu iznoseći argument da osoba noseći masku ako je izložena, dobili bi manju dozu virusa nego što bi inače mogli – sprečavajući bolest, ali i dalje pokrećući imunološki sustav tijela.

U svom su članku ona i Rutherford izveli usporedbu s “variolacijom”, što je nazvan sličan postupak kada su ljudi namjerno bili izloženi boginjama kako bi stvorili imunitet. To je bilo prije uvođenja cjepiva protiv malih boginja. “Dat ćemo im sitnu djelić virusa, a oni će se malo razboljeti i tada će razviti imunološki odgovor – i to je u potpunosti uspjelo”, rekla je. To bi također moglo objasniti zašto neki ljudi nikad ne razviju simptome Covid-19, ali i dalje imaju antitijela na virus, piše CNN. No, za to će trebati provesti više istraživanja.

Budući da ljudi ne mogu kontrolirati da li, a kamoli koliku, dozu virusa dobiju, Gandhi ponavlja ono što većina svih stručnjaka za javno zdravstvo govori – a to je održavanje fizičke distance, kretanje na otvorenom prostoru, češće pranje ruku i nošenje maske.

Najnovije: