Upravo je proaktivan i državnički pristup stranaka Hrvatskog narodnog sabora rezultirao stabilizacijom političkih prilika, posljedica čega je vraćanje u fokus europskih tema.
Potreba okončanja provedbe procesa ustroja izvršne vlasti na svim razinama, uz istodobno donošenje proračunskih, ali i svih drugih dokumenata koji će jamčiti financijsku i ekonomsku stabilnost preduvjeti su za početak sveukupnog rada na provedbi reformskih procese koji stoje na europskom putu BiH, a na tomu putu hrvatski politički predstavnici, od države pa do županije, proaktivni su partner Europskoj uniji, što se jasno prepoznaje i u najvišim tijelima Unije, piše Večernji list BiH.
U vremenima izmijenjenih geopolitičkih okolnosti prouzročenih ruskom agresijom na Ukrajinu raste potreba ubrzanja integrativnih procesa na zapadnom Balkanu, a posebnu ulogu u tom procesu ima BiH kao država o čijoj stabilnosti ovisi i stabilnost čitavog okruženja jugoistoka Europe.
Fokus rada
Upravo je proaktivan i državnički pristup stranaka Hrvatskog narodnog sabora rezultirao programskom osnovom ustroja nove državne vlasti, odnosno Vijeća ministara, koje u svojem fokusu ima upravo europske reforme, ali i izraženu spremnost za rješavanje svih preostalih otvorenih političkih pitanja, čije je rješavanje preduvjet stabilizacije političkih odnosa u BiH, ali i harmonizacije međunacionalnih odnosa.
Nedavni susreti koje su visoki dužnosnici Unije imali s hrvatskim predstavnicima u BiH pokazali su kako EU u Hrvatima vidi iskrenog i istinskog partnera koji, inzistiranjem na izgradnji države po mjeri sva tri konstitutivna naroda, ali i ostalih građana, utire put Bosni i Hercegovini prema velikoj obitelji suvremenih demokratskih društava.
Na susretu koji su u Mostaru imali posebni predstavnik Europske unije Johann Sattler i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović naglašeno je kako stečeni kandidacijski status BiH daje snažan temelj za jačanje integracijskih procesa BiH i ubrzan put prema EU, a tom je prilikom izdvojeno i kako je potpuna provedba rezultata općih izbora ključna u ovome trenutku kako bi se napravio strateški okvir za reformske procese.
Posebno je važna poruka prema kojoj će tijela EU-a i dalje biti ključni partner BiH u svim oblastima, osobito u rješavanju ključnih političkih pitanja koja trebaju dati funkcionalnost i stabilnost kako BiH tako i cijele regije. Drugim riječima, Bosna i Hercegovina u Europskoj uniji, baš kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, ima snažnog partnera koji će pružiti svu potrebnu pomoć kako bi se medijacijskim procesima došlo do konačnog rješenja za stabilizaciju zemlje.
To u potpunosti korespondira s ranijim primjerima u kojima su EU i SAD bili ključni medijatori važnih političkih procesa u zemlji, poput mostarskog sporazuma o promjeni izbornog zakonodavstva. Također, ne treba izgubiti iz vida ni kako je u novom sporazumu stranaka koje čine vlast na državnoj, kao i federalnoj razini, preciziran rad na izmjeni izbornog zakonodavstva u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH, kao i Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Uvažavanje
A još jedna potvrda kako je hrvatsko inzistiranje na ustavnim načelima konstitutivnosti i jednakopravnosti shvaćeno kao ključ napretka BiH, vidljivo je i kroz Strateški kompas, najznačajniji vanjskopolitički akt EU-a, a u koji je, na inzistiranje Hrvatske, uvrštena konstitutivnost triju naroda u BiH. Kako bi BiH iz pozicije države koja ima status kandidata došla u fazu u kojoj će početi pregovore, potrebno je raditi na preostalim reformama iz Mišljenja Europske komisije. Upravo je oko prioritetnih reformi bilo riječi i na sastanku koji je imao Davor Bunoza, ministar pravosuđa BiH, s veleposlanicima zemalja EU-a, a u fokusu je bilo nekoliko zakonskih rješenja.
Koliko je Europska unija svjesna nužnosti postizanja napretka u BiH tijekom ove godine, dovoljno govore i posjeti istaknutih dužnosnika niza država članica, a rezime svih tih posjeta može se sažeti u tvrdnju kako nove vlasti u BiH moraju iskoristiti zamah te postići značajan napredak u smjeru približavanja Europskoj uniji.