12 C
Mostar
Ponedjeljak, 10 svibnja, 2021

Hrvati odigrali ključnu ulogu u izglasavanju neovisnosti BiH

Kako to već biva od njegove uspostave kao praznika, Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine i danas će različito tretirati bosanskohercegovački narod i njihovi politički predstavnici.

Za Republiku Srpsku je to, kao i Dan državnosti BiH 25. studenoga, običan radni dan. Štoviše, praznik kojim se obilježava referendumsko izglasavanje otcijepljenja BiH od tada raspadajuće Jugoslavije, među Srbima u BiH se uglavnom gleda negativno, kao na dan kada je njihova volja kao naroda preglasana od strane Hrvata i Bošnjaka.

To je jedno od pitanja oko kojeg postoji opći politički konsenzus u RS-u.

Bosna i Hercegovina danas obilježava 27 godina od kada se većina njenih građana na međunarodno priznatom referendumu opredijelila za nezavisnost.

Ovaj datum jedan je od najznačajnijih u povijesti Bosne i Hercegovine, jer je tada više od milenija staroj državi BiH vraćena nezavisnost i međunarodni subjektivitet, a nakon raspada Jugoslavije.

Referendum o nezavisnosti BiH održan je 29. veljače i 1. ožujka 1992., a odazvalo se više od dvije trećine građana, točnije 64,31 posto.

Oni su odgovarali na referendumsko pitanje “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu glasalo je 99,44 posto građana koji su izašli na referendum.

Premda je bio izveden u žurbi i bez dovoljno priprema i u stalnoj prijetnji od srpskih nacionalista, referendum je bio legitiman i legalan izraz demokratske volje građana.

Međunarodna zajednica prihvatila je jer je referendum manifestirao želju za mirom i stabilnosti te je državnost veoma brzo utvrđena i međunarodnim priznanjem nezavisne države.

Prvi ožujak proglašen je državnim praznikom – Danom nezavisnosti, usprkos tome što ga, nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, vlasti manjeg entiteta, RS, odbijaju priznati.

No, značaj ovog datuma za povijest daleko prevazilazi aktualna i bilo koja druga politička dešavanje jer niko ne može negirati činjenicu da je apsolutna većina građana prije četvrt stoljeća, među kojima su bili pripadnici svih konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Srba, Hrvata te ostalih, odlučila da želi obnoviti nezavisnost.

Na sjednici Parlamenta RBiH održanoj 25. siječnja 1992. odlučivalo se o referendumskom pitanju. Ta sjednica koja je počela u ranim jutarnjim satima bila je duga i burna.

Rezultati referenduma i volja većine građana BiH prihvaćeni su u Parlamentu BiH 6. ožujka 1992. Nakon toga, nezavisnost i suverenost BiH 6. travnja 1992. priznala je i tadašnja Europska zajednica, a naša je zemlja primljena u UN te godine.

No, građani nisu uspjeli iskazati radost zbog tog vrijednog dostignuća…SDS je na ulice Sarajeva, Mostara i ostalih gradova BiH tog ožujka 1992. poslao svoje paravojne jedinice koji su barikadama zatvorili gradove i paralizirali život u njima.

BiH je tijekom četiri ratne godine preživjela neizrecive ratne tuge, patnje i stradanja…

Odluci o referendumu u BiH prethodilo je donošenje Bruxelleske deklaracije o Jugoslaviji od 17. prosinca 1991., na temelju preporuka Međunarodne arbitražne komisije, kojom je predsjedavao Francuz Robert Badinter.

S tim dokumentom konstatirana je disolucija SFRJ i tadašnje republike su pozvane da se do 23. prosinca 1991. izjasne o nezavisnosti.

Republike su dobile obećanja da će do 15. siječnja biti i međunarodno priznate. No, tog dana objavljeno izvješće Badinterove Arbitražne komisije, u kojem je konstituiranje Bosne i Hercegovine kao suverene države uvjetovano još jedino referendumom njenih građana.

Na osnovu toga, Skupština Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom, 26. siječnja 1992. donijela je Odluku o raspisivanju referenduma o budućem statusu Republike.

U općinama koje su bile pod kontrolom SDS-a, koji je na sve načine opstruirao održavanje referenduma, glasovanje nije moglo biti održano, pa su biračka mjesta otvarana u najbližim mjestima u kojima su građani mogli na miru ispuniti svoju dužnost.

Zemlje Europske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. travnja 1992., ali tada je istovremeno počela i stravična agresija na našu zemlju, koju su Europa i ostatak svijeta promatrali skrštenih ruku naredne četiri godine.

Kronologija

11. listopada 1991. – Skupština Republike BiH izglasala odluku o suverenosti BiH

U listopadu 1991. regularne snage i rezervisti JNA napali selo Ravno u Hercegovini, pretežno nastanjeno Hrvatima. Ubijeno više mještana, a selo potpuno porušeno

14. listopada 1991. – Radovan Karadžić otvoreno zaprijetio: “Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se obrani ako bude rata ovdje“

24. listopada 1991. – klubovi poslanika SDS-a i SPO-a u Skupštini RBiH donijeli odluku o sazivanju tzv. skupštine srpskog naroda u BiH

26. listopada 1991. – SDS donosi naredbu o formiranju zapovjednih mjesta, uspostavi pune mobilnosti teritorijalne obrane na prostorima BiH gdje dominiraju Srbi, formiranju jedinica za front…

10. studenog 1991. – održan plebiscit na kojem su se bh. Srbi izjasnili za “zajedničku jugoslovensku državu“. Prema službenim podacima, na plebiscit je izašlo 107 posto stanovništva, što očigledno ukazuje na falsifikat

21. prosinca 1991. – sazvana skupština srpskog naroda u BiH, koja je donijela odluku o formiranju tzv. republike srpske Bosne i Hercegovine (preteča RS), kao federalne jedinice u sastavu Jugoslavije

25. siječnja 1992. – Skupština SRBiH usvojila Odluku o referendumu o nezavisnosti BiH

29. veljače i 1. ožujka 1992. – Proveden referendum o nezavisnosti BiH, od 64 do 67 posto bila izlaznost biračkog tijela

99,44 posto biračkog tijela glasalo za nezavisnost od 1. do 5. ožujka 1992.

2. ožujka – kao odgovor na referendum, srpske paravojne jedinice podigle su barikade u Sarajevu i u drugim bh. gradovima

Najnovije:

spot_img