Hrvatska potonula na europskom tržištu nekretnina: ‘Kupci više ne mogu pratiti cijene, a prodavatelji ne popuštaju’
Hrvatska ima najveći pad broja prodanih stanova i kuća u EU
Za više od četiri posto pao je broj realiziranih kupoprodaja stambenih nekretnina u Hrvatskoj u prošloj godini, najviše u Europskoj uniji. Prema podacima koje je objavio Eurostat, pad iznosi 4,1 posto u odnosu na 2024. godinu. Na drugom je mjestu Bugarska s padom od 2,5 posto, a na trećem Poljska s nešto više od jedan posto. Najživlje tržište nekretninama imala je susjedna Slovenija s rastom kupoprodaje od čak 30 posto, a slijede ju Litva i Austrija.
Jasna Biliškov Barun, direktorica tvrtke Biliškov nekretnine, kaže za Večernji list da treba razlikovati statistiku stambenih nekretnina, dakle kuća i stanova, od ukupnog tržišta nekretnina. Prema Eurostatu, napominje, broj transakcija stambenih nekretnina u Hrvatskoj pao je za 4,1 posto, dok podaci Ministarstva prostornog uređenja pokazuju da je ukupan broj kupoprodaja svih vrsta nekretnina pao za čak 21,7 posto! – To upućuje na značajno usporavanje tržišne aktivnosti, osobito u segmentima zemljišta i investicijskih kupnji.
Glavni razlog nije nedostatak interesa za nekretnine, nego kombinacija visokih cijena, smanjene dostupnosti kvalitetnih nekretnina i činjenice da dio kupaca više ne može pratiti rast cijena vlastitim primanjima ili kreditnom sposobnošću. Tržište je ušlo u fazu svojevrsne ravnoteže u kojoj prodavatelji i dalje očekuju visoke cijene, dok kupci postaju oprezniji – ističe. Pema internim podacima tvrtke koju vodi, tijekom proteklog razdoblja bilježi se pad broja upita te realiziranih kupoprodaja od strane kupaca iz zemalja eurozone.
– Iako interes stranih kupaca i dalje postoji, primjetno je da se odluke o kupnji donose sporije nego prethodnih godina, a investitori i privatni kupci pažljivije procjenjuju rizike i očekivane prinose. Važno je naglasiti da se ne radi o padu cijena, nego o padu broja transakcija. Potražnja za kvalitetnim nekretninama u Zagrebu i na atraktivnim jadranskim lokacijama i dalje postoji, ali se kupci znatno duže odlučuju na kupnju nego prije nekoliko godina. U nastavku 2026. očekujem stabilnije tržište s umjerenim brojem transakcija. Ne vidim razloge za značajniji pad cijena na najtraženijim lokacijama, ali očekujem veći prostor za pregovore i selektivniji pristup kupaca, osobito kod precijenjenih nekretnina – zaključuje Biliškov Barun.
