Na današnji dan prije 36 godina, odnosno 30. svibnja 1990. povijest hrvatske države dobila je novo poglavlje. Konstituiran je prvi demokratski višestranački Sabor. Nakon niza režima Austro – ugarske države, Kraljevine Jugoslavije i SFRJ, konačno je došao red da Hrvatska zasja kao slobodna i suverena država.
Stanje u SFRJ prije prvih višestranačkih izbora bilo je vrlo tmurno gdje se uvelike željela ubrizgati ideja o velikosrpskoj nadmoći, stvaranju tzv. „Velike Srbije“ pod izgovorom preuređenja same države. Takvu politiku provodio je sam Beograd pod vodstvom Slobodana Miloševića. Uvidjevši cijelu situaciju i početak padanja samih socijalističkih sustava na prostoru srednje Europe, u Hrvatskoj su se počele buditi razne nacionalne političke stranke. Ideja o samostalnoj hrvatskoj državi bila je jača nego ikad u tadašnjoj SFRJ. Stoga, 22. travnja i 6. svibnja 1990. održani su prvi višestranački demokratski izbori u Hrvatskoj. Pobjedu je odnijela Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) na čelu s Franjom Tuđmanom, ujedno i prvim predsjednikom slobodne i samostalne hrvatske države.
Tri i pol tjedna kasnije, točnije 30. svibnja konstituiran je Hrvatski sabor, u kojem je Franjo Tuđman pozvao na zajedništvo, donošenje građanskih sloboda i novog ustava, što će se i dogoditi 22. prosinca 1990., pa će taj ustav dobiti naziv „Božićni ustav“. Poslije zasjedanja Sabora nastala je velika proslava na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Hrvatski sabor odmah je 30. svibnja proglasio Danom državnosti Republike Hrvatske. Vlast na čelu s Ivicom Račanom 2001. godine „prebacila“ je Dan državnosti na 25. lipnja kada je Hrvatski sabor donio Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Ipak, 2019. godine Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja. Sve ove proslave, naravno, ne bi bile moguće bez podnesene žrtve u Domovinskom ratu. Pobjeda u Domovinskom ratu ovjerila je sve izglasano i doneseno i na taj način potvrdila povratak hrvatske državnosti.
Ivan Marijanović
