12 C
Mostar
Nedjelja, 18 travnja, 2021

Hrvatski znanstvenik otkrio kako su razvili novu metodu liječenja COVID-19

Uznanstvenom časopisu Nature Communications danas je izašao rad u kojem je jedan od autora i hrvatski virusni imunolog prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain s Helmholtz Centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.

Riječ je radu u kojem znanstveni tim Čičin-Šainova HZI-ja i TU Braunschweiga, pokazuje kako je uspio u dobivanju antitijela na SARS-CoV-2 in vitro koristeći tehnologiju prikaza antitijela kolekcijama bakteriofaga, piše Večernji list.

Liječenje protiv COVID-19

Geni koji odgovaraju širokom dijapazonu protutijela kloniraju se u bakteriofage, što omogućuje njihovu masovnu proizvodnju i stvaranje biblioteka antitijela, koja se potom mogu testirati da bi se odabrala protutijela koja prepoznaju ciljne molekule na virusima ili bakterijama.

Biblioteka antitijela HAL9/10 bila je stvorena još prije pandemije i bila je dostupna prije nego što se ijedan čovjek zarazio virusom korone, a poslužila je za odabir najučinkovitijih antitijela. Znanstvenici su mapirali mjesto vezanja virusa te oblikovali odgovarajuću strukturu molekularne interakcije. Prikazana metoda je dokaz da koncept funkcionira, a u skladu s idejom pripravnosti za buduće pandemije.

Prof. Čičin-Šain rad potpisuje kao voditelj Grupe za istraživanje starenja imunološkog sustava i kroničnih zaraza na HZI, čiji je znanstvenik dr. Ulfert Rand imao u radu ključnu ulogu.

– Ovaj uspjeh ne pripada ni jednom pojedincu, nego cijelom timu – rekao je prof. Luka Čičin-Šain nastavljajući kako je dr. Rand razvio metode mjerenja aktivnosti antitijela protiv virusa i primijenio ih u rekordnom vremenu.

– Ukupno su mnogi pomogli, ali kolege iz Münstera izolirali su ove viruse i poslali ih nama, a Kathrin Eschke i Yeonsu Kim iz naše grupe uzgojile su ih i definirale protokole da možemo mjeriti njihovu infektivnost. Virus je došao u naš laboratorij u trećem mjesecu, ali već početkom travnja imali smo prve rezultate s protutijelima. Drugi znanstvenici s HZI definirali su molekularnu strukturu protutijela čineći ovo timskim uspjehom – rekao je hrvatski prof. Luka Čičin-Šain.

Glavni znanstvenik istraživanja, dr. Michael Hust s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu rekao je kako ova studija nije samo poslužila da prepoznamo određena monoklonska antitijela protiv SARS-CoV-2 nego i demonstrira metodu jako brzog dobivanja aktivnih agensa protiv novih virusa.

– Stoga se istom metodom u slučaju neke nove pandemije u budućnosti mogu brzo tražiti aktivna antitijela a da ne moramo čekati da materijal dobiven od oboljelih postane dostupan – rekao je.

Posebno se to odnosi na patogene koji se pojavljuju u udaljenim dijelovima svijeta, što može značiti odlučujuću početnu prednost u borbi protiv pandemije pa onda znanstvenici mogu početi raditi na traženju aktivne tvari prije nego što se prvi slučajevi pojave u Europi.

Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu u suradnji s Helmhotz Institutom za infektivna istraživanja i drugim partnerima predlažu gradnju infrastrukture za prevenciju budućih pandemija. Ovaj rad također pokazuje koliko su ekstenzivna istraživanja borbe protiv novog koronavirusa SARSCoV-2 kao i koliko su raznovrsna i napredna.

– Kako bismo se bolje opremili protiv budućih pandemija, nužno je uspostaviti dugoročno strukturirano istraživanje i razvoj – rekao je prof. Dirk Heinz, znanstveni ravnatelj u HZI, u čijem je laboratoriju visoke sigurnosti prepoznata aktivnost antitijela protiv SARS-CoV-2.

Liječenje COVIDA-19 antitijelima jedna je od metoda koja se najviše istraživala u ovoj pandemiji. Primjerice, lijekom Regeneron liječio se Donald Trump uz, kako je ispalo, vrlo konkretne rezultate. Američka farmaceutska tvrtka Eli Lilly u srijedu je ponovno izvijestila o pozitivnim rezultatima liječenja COVIDA-19 u kojemu se kombiniraju dva sintetska antitijela i koje smanjuje broj hospitalizacija i umrlih od 87 posto.

Djeluje i na druge viruse

– Ova protutijela su drugi klon od onih koje koristi Regeneron. Oni su testirali protutijela iz konvalescenta, a mi smo testirali protutijela iz seruma ljudi koji nisu nikad imali COVID koristeći biblioteke bakteriofaga. Teoretski je naša metoda brža, ali oni su bili brži jer su počeli nešto prije i jer su imali znatno veće kapacitete – objasnio nam je razliku prof. Čičin-Šain. Svakako ovo nije kraj istraživanja antitijela koja radi s kolegama na Helmholtz Centru za infektivna istraživanja.

– Prijašnje istraživanje je bilo o kapacitetu virusa za evoluciju i objavili smo ga na preprint serveru, a ne u recenziranom časopisu. Taj rad je još u recenziji i pripremamo znatne nove informacije kako bi ga konačno objavili – kaže hvatski znanstvenik. Ono što je iznimno kod u ovom novom radu opisane metode, jest da se njome mogu razvijati i antitijela protiv drugih virusa.

– Teoretski, ako imamo virus da ga možemo testirati i oko 2-3 tjedna da identificiramo klonove. Nakon toga slijedi GMP produkcija, toksikologija, pretklinička i klinička istraživanja, što uzima dodatne mjesece – rekao je hrvatski virusni imunolog najavljujući i objavu novog istraživanja koje pokazuje i mogući konkretan lijek protiv COVIDA-19.

Najnovije:

spot_img