Naslovnica Hercegovina I po kojoj logici Hercegovina može biti – Bosna? Ma hajte, molim...

I po kojoj logici Hercegovina može biti – Bosna? Ma hajte, molim vas

Nelegani član predsjedništva BiH iz reda Hrvatskog naroda danas je u Mostar doveo političara iz Srbije Čedomira Jovanovića, a ovaj je  u središtu Hercegovine lupio i ostao živ da je Mostar Bosna u malom.

To je izazvalo mnoge reakcije, a jednu od njih Dalibora Dade Milasa prenosimo u cijelosti:

Ima li itko da ovome liku fino objasni da Mostar ne može biti “Bosna u malome”? Svjestan sam da se svako malo pojave nekakvi opskurni likovi vezani za susjednu pokrajinu sa sjevera s kojom btw, zahvaljujući Berlinskom kongresu, Hercegovina čini istu državu, koji nastoje naziv sjeverne regije nametnuti kao jedinstven naziv za ove dvije, i geografski i kulturno, različite pokrajine.

Dobro je prisjetiti se jednog od najvrednijih povijesnih izvora za naše krajeve, djela bizantskog cara  Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio“, koji već u 10. stoljeću spominje Hercegovinu kao Humsku zemlju ili Zahumlje. Spomenimo samo  kako se Zahumlje spominje čak 16 puta, a Bosna („horion“) samo jednom. Prvi poznati humski vladar bio je knez Mihajlo Višević (910.-950.). Hercegovina svoje sadašnje ime baštini zahvaljujući hercegu Stjepanu Vukčiću Kosači, koji od 1448. godine nosi titulu hercega. Osmanlije od 1454. godine Hercegovinu zovu Hercegovom zemljom, od čega dolazi i današnji naziv. Herceg Kosača je bio  jedan od glavnih protagonista tzv. Velike Hercegovine koja se prostirala na području triju današnjih država: od Livna pa sve do Crne Gore. Spomenimo još  samo kako je Bosna pala pod Osmane 1463., a Hercegovina tek 1482.

I po kojoj logici Hercegovina može biti – Bosna? Ma hajte, molim vas.