Dvije odluke u šest mjeseci koje se tiču izbora bilo bi previše i od visokog predstavnika. Protiv sam nametanja odluka. Od borbe za vlast i moć ne brinemo o Ustavu. Kod nas ne postoje lideri, već samo lideri stranaka.
Na bošnjačkoj političkoj sceni imamo žestok politički rat, kaže za Mrežu Federalne televizije Ilija Cvitanović predsjednik HDZ 1990. Cvitanović govori i o imenovanju Vlade Federacije, imenovovanju sudije Ustavnog suda BiH, ali i o fotografiji sa haškim osuđenikom Vinkom Martinovićem Štelom.
Cvitanović smatra da bi bolje bilo da se proces formiranja Federalne vlade završi u rukovodstvu same Vlade.
– Preko gospodina Lende iako po ovome što vidimo nije izvjesno da ćemo na taj način imati završetak ovog procesa. Drugi gospodin je visoki predstavnik koji ima ovlasti i mogućnosti da može riješiti ovu krizu nametanjem novih izmjena Ustava FBiH, Izbornog zakona i odblokirati procese koji će u ovom trenutku ostati na čekanju. Teško je procijeniti što će se dogoditi. Ako ste odgovoran čovjek, odgovoran političar onda jednostavno ne možete ulaziti u spekulacije. Ja želim vjerovati da postoji dovoljno političke mudrosti i odgovornosti prema ovom dijelu zemlje, prema Federaciji BiH, da se dođe do rješenja bez uplitanja visokog predstavnika. U načelu sam protiv bilo kakvog nametanja, Odgovornost je na nama, pogotovo na ključnim političkim akterima da dođu do rješenja. Moj osobni stav je da će teško doći do rješenja, a ne želim procjenjivati što će visoki predstavnik uraditi – kazao je.
Ne želi praviti pritisak
Kaže da ne bi želio nikakvo prejudiciranje, nikakav pritisak prema visokom predstavniku da nešto uradi ili ne uradi.
– Ako visoki predstavnik donese odluku, one se moraju poštovati. To nam govori o političkoj nezrelosti, političkoj neodgovornosti, o nepostojanju političkih lidera nego samo lidera političkih stranaka koji prvenstveno iz borbe za vlašću, za moću, uopće ne brinu o Ustavu, o Izbornom zakonu – rekao je.
Ističe da mu je kao predsjedniku HDZ-a 1990 bitno da visoki predstavnik omogući alate zaštite vitalnog nacionalnog interesa hrvatskog naroda u FBiH i BiH.
– U ovom trenutku mi sa svojim partnerom, Hrvatskim nacionalnim pomakom imamo četiri delegata u Domu naroda, četiri u Zastupničkom. O kantonu o kojem se govori da bi se na njega eventualno spustio kada su u pitanju Hrvati, u HNŽ-u imamo tri zastupnika što nas čini apsolutno politički relevantnim faktorom, teško možemo biti zaobiđeni u tim procesima – istaknuo je.
“Dvije odluke u šest mjeseci bi bile previše”
Cvitanović navodi da imati dvije odluke visokog predstavnika u šest mjeseci koje se direktno tiču izbornog procesa je malo previše.
– Zato smatram da se visoki predstavnik možda ne bi ni trebao miješati i na taj način ponovo nametati neke odluke. Smatram da bi svojim autoritetom više trebao djelovati na političke predstavnike da dođu do kompromisa i dogovora. A kakvi su naši politički predstavnici, evidentno je da na njih ne postoji nikakav pritisak ni odgovornost politička prema onima koji su ih birali, ali i prema međunarodnoj zajednici – mišljenja je Cvitanović.
Podsjeća da je međunarodna zajednica u BiH intenzivno prisutna u proteklih 25-30 godina.
– Ne možemo se prema međunarodnoj zajednici odnositi na način, ako u jednom trenutku osjećate da nemate njihovu podršku, a imali ste je proteklih 20 godina, ne možete identificirati krivca u onima za koje smatram da su nam prijatelji. Trebate malo preispitati i svoje odluke i svoj politički rad, jeste li zaslužili da imate podršku. U BiH ne možete zaobići međunarodnu zajednicu, naročito ne možete zaobići najozbiljnije administracije, a naročito OHR – kazao je Cvitanović.
Upozorenje Lendi
Smatra da javnost može dijelom prepoznati upozorenje Refiku Lendi da se ide ka dogovoru, da se ne opstruiraju procesi.
– Visoki predstavnik je u noći izbora nametnuo odluke kakve je nametnuo, mi smo ih dužni poštivati. Ustavni sud je prihvatio te odluke i mislim da je to bilo sasvim dovoljno i da je tim značajnim dijelom odblokirao procese u Federaciji i dao mogućnost političkim predstavnicima da se dogovaraju oko političke budućnosti izgleda vlasti, ali nažalost sve se ovo sve više pretvorilo u borbu za vlast i moć. Naročito na bošnjačkoj političkoj sceni imamo jedan žestoki rat dva podjednako jaka bloka. Mislim da ovi odnosi sve te procese jako usložnjavaju – dodao je Cvitanović.
Na pitanje zašto se termin koalicija zamijenio terminom grupacija odgovara: “Ja ne znam tko je grupacija oko HDZ-a. Na tim sastancima sam vidio samo predstavnike HDZ-a BiH, nisam vidio niti jednu drugu političku opciju da je sudjelovala ispred tog hrvatskog legitimiteta u razgovorima oko formiranja Vlade Federacije. S druge strane imamo sad Osmorku, značajan broj političkih predstavnika koji su očito zbrajanjem došli do jedne matematike u Zastupničkom domu FBiH. Vidjeli smo da su usaglašavali neke programske dokumente i živo me zanima da ih vidimo, da vidimo na čemu se temelji taj program i što možemo očekivati od nje, ukoliko do nje dođe.“
Revitalizacija HNS-a
Cvitanović podsjeća da je 2011. kada je revitaliziran HNS predsjednik HDZ-a 1990 bio Božo Ljubić.
– I on nam je prezentirao da je sa Čovićem dogovorio da ako je predsjednik HNS-a iz jedne stranke, iz druge stranke po snazi se bira predsjednik Glavnog vijeća. HDZ 90 je uvjerljivo druga stranka kod Hrvata u BiH, imali smo svoj prijedlog, planirali smo ga predložiti ali nažalost smo preglasani. To ostavlja jednu ogromnu mrlju na rad HNS-a. Možda HDZ misli da smo im rezerva. Mi se ne osjećamo tako i u prostoru gdje imamo slobodu da igramo utakmicu igrat ćemo je vrlo kvalitetno – rekao je.
Naglašava da ni u HNS-u ni u javnosti ne bi podržali odluke visokog predstavnika ako bi u bilo kojem obliku umanjile poziciju hrvatskog naroda u BiH.
Kaže da je izabran za predsjednika Parlamentarne komisije za nadzor nad radom OSA-e jer se “najmanje ne sviđa aktualnoj vlasti u odnosu na druge”.
Na pitanje zašto se političari vole slikati sa ratnim zločincima, odgovara: “Ne bih rekao da je to nešto tendencija. Odluke su takve kakve jesu, presude su takve kakve jesu, one se poštuju. Negdje se pojavi neka fotografija iz ovog ili onog razloga, ali vaditi te fotografije iz prošlosti, prije 20 godina i na njima graditi neku političku perspektivu ili na njima pokušati diskreditirati pojedine političare, po meni je vrlo neozbiljno. Ja smatram da nama treba NATO, Europa. Ratni zločinac po zakonu nosi svoju presudu dok je živ.”
