28.9 C
Mostar
Četvrtak, 24 lipnja, 2021

Intolerancija na proteine mlijeka i mliječnih proizvoda

Intolerancija na proteine iz mliječnih proizvoda – principi prehrane

Mlijeko i mliječni proizvodi životinjskog podrijetla u ljudskoj su prehrani zastupljeni od davnina, a još je Hipokrat 450 p.n.e. prepoznao važnost sirutke kojoj je pripisao blagotvorna svojstva pri liječenju tuberkuloze, kožnih bolesti i probavnih smetnji.

Odmah po rođenju, majčino mlijeko je prva namirnica s kojom se dijete susreće a konzumacija mliječnih proizvoda životinjskog podrijetla generalno se preporučuje osobama svih dobnih skupina zbog povoljnog nutritivnog sastava. Principi Mediteranske prehrane, karakteristične za područje Sredozemlja, nalažu konzumaciju barem 2 porcije mliječnih proizvoda dnevno. Osim kravljeg mlijeka, učestala je konzumacija kozjeg i ovčjeg mlijeka a na tržištu se mogu pronaći i proizvodi od magarećeg te bivoljeg mlijeka. Preradom mlijeka (kravljeg, kozjeg, ovčjeg) nastaju u prvom redu sirevi (svježi, mladi, punomasni, tvrdi), dodatkom određenih bakterijskih kultura nastaju fermentirani mliječni proizvodi (jogurt, probiotici, kefir, acidofilno mlijeko) a obiranjem mliječne masti nastaju kajmak, vrhnja, maslaci, mliječni namazi i dr.

Kravlje mlijeko je kao namirnica izrazito podložno raznim modifikacijama pa se može obogaćivati vitaminima i mineralima, uz dodatak voća se može dobiti voćni napitak ili jogurt, manipulacijom bakterijskih kultura mogu se dobiti točno određeni fermentirani napici koji ciljano djeluju na crijevnu mikrobiotu ali i druge aspekte zdravlja. S nutritivnog aspekta, kravlje mlijeko predstavlja važan izvor minerala kalcija, lako probavljivih bjelančevina te mliječne masti (čiji udio varira ovisno o tipu proizvoda).
No, unatoč bitnoj biološkoj i nutritivnoj važnosti, sve je veći broj osoba kod kojih se javlja intolerancija na proteine kravljeg, kozjeg i/ili ovčjeg mlijeka što se utvrđuje testom intolerancije. Neki od najučestalijih simptoma su napuhnutost, bolovi u trbuhu, dijareja, žgaravica, problemi sa sinusima, migrene te kožni problemi u vidu akni, mitesera, crvenila i nadraženosti kože.

Velikom broju pacijenata upravo dokazana intolerancija na proteine kravljeg mlijeka predstavlja najveći izazov prilikom planiranja prehrane. Proizvodi bez laktoze nisu prikladni jer, iako sadrže enzim za razgradnju laktoze, ti proizvodi i dalje sadrže proteine mlijeka koje nije moguće izdvojiti. Isto se odnosi i na mliječne proizvode sa smanjenim udjelom masti koji sadrže manje količine mliječne masti ali i dalje isti udio proteina.

No, na tržištu se mogu naći prikladne zamjene na biljnoj bazi:

napitak (“biljna mlijeka”) od: soje, riže, zobi, pira (dinekla), quinoe, heljde, prosa, badema, lješnjaka, makadamija oraha, indijskog oraha, kokosa.
sir (zamjena za sir) na bazi soje ili veganski sir na bazi suncokretovog ulja i sjemenki
vrhnje za sir na bazi soje, riže, zobi te majoneza na bazi soje i riže (tofuneza)
jogurt i kefir od soje te kokosa

Ako uz intoleranciju na mlijeko imate i intoleranciju na gluten, onda Vam nisu preporučljivi napitci na bazi pira (dinekla) a u slučaju zobi odaberite napitak od zobi bez glutena.
Kod intolerancije na orašaste plodove, bazirajte se na biljnim napicima na bazi žitarica.
Pri kupnji ovih proizvoda vodite računa da su nezaslađeni (“no added sugar”) te da su obogaćeni kalcijem i vitaminom D kako bi nadomjestiti kalcij iz kravljeg mlijeka. Nadalje, napitci na biljnoj bazi mogu biti obogaćeni aromom vanilije ili nekim drugim aromama pa odlično zamjenjuju kravlje mlijeko u kolačima.

Iako su po pitanju količine kalcija gotovo jednako vrijedni kao i kravlje mlijeko, napitci na biljnoj bazi ne sadrže masnoće životinjskog podrijetla te imaju manji udio proteina.
Ako primjerice za doručak konzumirate zobene pahuljice sa napitkom od badema, obogatite ih sjemenkama ili orašastim plodovima kako bi se udio proteina u obroku povećao.
Prilikom pripreme kolača ili palačinki, birajte integralne vrste brašna koje sadrže veći udio proteina u odnosu na klasične žitarice, primjerice integralno heljdino brašno, zobeno, integralno pšenično brašno, brašno od slanutka. Odličan izvor kalcija su i sezam te pasta od sezama, sardine, bademi, naranče, chia sjemenke, zeleno lisnato povrće, suhe smokve, sjemenke suncokreta.
Intolerancija na kravlje mlijeko se, osim mlijeka i sira, odnosi i na funkcionalne mliječne proizvode – jogurt, kefir, acidofilno mlijeko.

Bakterijske kulture koje se nalaze u ovim proizvodima dopinose održanju crijevne mikroflore, djeluju na probavu, štite nas od drugih patogenih vrsta, jačaju naš imuni sustav. U tom slučaju možete konzumirati jogu

rt od soje koji sadrži kulture Bifidus i Acidophilus ali nije na odmet uzeti i probiotike oralnim putem, u obliku praha ili kapsula. Odaberite one koje dobro podnosite i koje sadrže najveće količine bakterijskih vrsta. Druge namirnice koje sadrže probiotičke vrste su sve vrste ukiseljenog povrća (kiseli kupus, krastavci, cikla), miso juha, kruh od kiselog tijesta.
Prilikom kupnje gotovih proizvoda pažljivo čitajte deklaracije. U sastavu proizvoda se ne bi trebali naći idući pojmovi: mlijeko, obrano mlijeko, mliječne bjelančevine/proteini, kazein, sirutka, hidrolat ili izolat sirutke i drugi pojmovi koji označavaju mliječne proizvode.

Ukoliko se na deklaraciji nalazi opaska da proizvod može sadržavati tragove mlijeka ili mliječnih proizvoda a isti nisu navedeni u popisu sastojaka, onda je takav proizvod siguran za konzumaciju s obzirom da se radi o poštivanju pravne regulative. Dokazana intolerancija na proteine kravljeg mlijeka ne mora nužno značiti doživotno izbjegavanje mliječnih proizvoda, već našim pacijentima savjetujemo da se suzdrže od konzumacije mliječnih proizvoda kroz određeno vrijeme a onda ih ponovo uvedu u prehranu.

S druge strane, kod kroničnih i/ili autoimunih bolesti poput gastritisa, Chronove bolesti ili atopijskog dermatitisa; mliječni proizvodi mogu dugoročno izazivati probavne teškoće pa se savjetuje individualno savjetovanje sa nutricionistom.

Najnovije: