Bosna i Hercegovina, odnosno njezini entiteti, nakon iznimno loše krizne 2020. godine, u ovoj bi, ali i u iduće tri godine (2022., 2023. i 2024.) trebala podići razinu javnih investicija na onu kojom će se približiti stanju iz vremena prije pandemije, piše Večernji list BiH.
Povećanje
Da je tomu tako, svjedoči i situacija u kojoj je Vlada Federacije BiH nedavno donijela novi Program javnih investicija za razdoblje 2021. – 2024. koji obuhvaća ukupno 126 projekata. Od toga su 63 projekta u provedbi, 58 je kandidiranih i pet projekata ima status odobrenih.
Ukupna vrijednost svih projekata je 15,99 milijardi maraka, od čega se 7,88 milijardi KM odnosi na kandidirane, 7,14 milijardi maraka na projekte čija je provedba u tijeku i 964,95 milijuna KM na odobrene. Usporedbom s Programom javnih investicija 2021. – 2023. vidljivo je povećanje broja projekata koji su u provedbi, kao i onih kandidiranih. Kada je riječ o kandidiranim projektima, na popisu je niz iznimno bitnih infrastrukturnih objekata, počevši od izgradnje poddionica na koridoru Vc, preko modernizacije regionalnih prometnica pa do energetskih objekata.
U kontekstu prometnog povezivanja iznimno je bitno krenuti u realizaciju tehnički najsloženijih projekata kao što su poddionica tunel Prenj na dionici Ovčari – Mostar sjever te poddionica Mostar sjever – Mostar jug. Nedavno je potvrđeno kako je uspješno zatvorena financijska konstrukcija za dionicu Ovčari – Mostar sjever, u dužini od 35 km, kojoj pripada tunel Prenj.
Istodobno, među odobrenim projektima je izgradnja autoceste na koridoru Vc na dionicama Ozimice – Poprikuša (440,407.500 maraka) i Putnikovo brdo – Medakovo (167,892.880 KM). Odobren je i projekt izgradnje poddionice Mostar jug – Kvanj, dionica Jug – Zvirovići (178,134.963 KM). Poddionica Mostar jug – Kvanj dužine je 9,2 kilometra te će se nastavljati na poddionicu tunel Kvanj – Buna, dužine 5,2 kilometra. Ova dva segmenta dio su mozaika koji također čine poddionica Buna – Počitelj, kao i poddionica Počitelj – Zvirovići.
Istodobno, kriza nije usporila brojne projekte koji su trenutačno u provedbi, počevši od onih koji su usmjereni na podizanje životnog standarda, poput vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine, preko proizvodnje energije iz obnovljivih izvora pa do izgradnje na koridoru Vc, odnosno izgradnje novih obilaznica kao što je južna mostarska.
Više zaposlenih
Ovaj plan uklapa se u Program ekonomskih reformi 2021. – 2023. koji govori o potrebi rasta investicija. U istom dokumentu pretpostavlja se kako bi ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.
Naime, povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, praćeno povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza (roba i usluga), trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka građana, a samim tim i povećanjem privatne potrošnje koja će, kao i prethodnih godina, predstavljati ključni oslonac ekonomskog rasta.
Uz poboljšanje poslovnog ambijenta, investicije bi, ističe se, za razliku od prethodnih godina, mogle imati značajniji rast, a samim tim i veći doprinos u očekivanom rastu BDP-a.
