Ovih šest izvrsnih alternativa se s lakoćom uklapaju u svakodnevne obroke, bez obzira na to tražite li ideje za brzinski doručak, ručak ili međuobrok
Iako jogurt zasluženo zauzima stalno mjesto na policama naših hladnjaka zahvaljujući finom okusu i visokoj nutritivnoj vrijednosti, svakodnevna konzumacija s vremenom može postati jednolična. Na sreću, jogurt nije jedini izvor dobrih bakterija koje održavaju zdravlje probavnog sustava i ravnotežu mikrobioma.
Nutricionisti za Real Simple ističu šest izvrsnih alternativa bogatih probioticima koje se s lakoćom uklapaju u svakodnevne obroke, bez obzira na to tražite li ideje za brzinski doručak, ručak ili međuobrok.
1. Kimči
Tradicionalno korejsko jelo od fermentiranog povrća i začina predstavlja jedan od najukusnijih načina za unos probiotika. Osim živih kultura, kimči osigurava i značajnu količinu vlakana iz samog povrća.
Može se konzumirati sirov ili termički obrađen te se izvrsno sljubljuje s raznim jelima. Odlično se uklapa u zdjele s cjelovitim žitaricama, tost s avokadom, kajganu ili jela s rižom, a za dodatni učinak na crijeva preporučuje se kombinirati ga s namirnicama bogatima prebioticima poput luka i češnjaka.
2. Kefir
Kefir je fermentirani mliječni napitak bogat bjelančevinama i probioticima, teksture slične jogurtu, ali znatno rjeđe konzistencije i ugodno kiselkastog okusa. Nastaje dodavanjem kefirnih zrnaca u mlijeko, čime se pokreće proces fermentacije.
Osim što se može piti samostalno, kefir je iznimno jednostavan za uvrštavanje u recepte. Može se miksati u napitke s bananom i zobi, preliti preko žitarica za doručak, koristiti kao baza za zobene pahuljice koje odstoje preko noći ili poslužiti kao zamjena za mlaćenicu u receptima za pečenje.
3. Tempeh
Popularna alternativa mesu, tempeh, pravi se od fermentiranih zrna soje. Odlikuje se orasima sličnim, zemjanim okusom i čvrstom strukturom, zbog čega je izvrstan dodatak slanim jelima.
Bogat je bjelančevinama, vlaknima i mineralima. Zbog svoje svestranosti lako se priprema u tavi s povrćem, u takosima, sendvičima ili mariniran kao glavno jelo.
4. Miso pasta
Miso pasta, dobivena fermentacijom soje, sadrži žive aktivne probiotske kulture koje pružaju snažnu podršku probavi. Iako je najpoznatija po tradicionalnoj miso juhi, ova bogata pasta može se koristiti i izvan tog okvira.
Odlična je kao dodatak marinadama, preljevima za salate pa čak i u pripremi slastica kojima daje specifičnu dubinu okusa.
5. Zrnati sir s živim kulturama
Iako svi zrnati sirevi ne prolaze procese koji zadržavaju dobre bakterije, pojedini proizvođači obogaćuju svoje proizvode živim kulturama. Zrnati sir je općenito izvrstan izvor bjelančevina i vrlo je svestran u kuhinji.
Pri kupnji je potrebno obratiti pažnju na deklaraciju i potražiti navedene žive i aktivne kulture poput Lactobacillus acidophilus ili Bifidobacterium lactis. Zrnati sir možete dodati pečenom krumpiru umjesto kiselog vrhnja, umiješati ga u kajganu ili iskoristiti u pripremnim smjesama za peciva i tijesta.
6. Fermentirano povrće
Fermentirano povrće poput kiselog kupusa, kiselih krastavaca i kiselog luka donosi bogatstvo okusa uz visoku dozu probiotika. Širok raspon ukiseljenog povrća ima pozitivan utjecaj na zdravlje mikrobioma.
Može se konzumirati kao brzi međuobrok, dodatak salatama, u sendvičima ili kao prilog jelima sa žara. Kiseli kupus posebno se ističe visokim sadržajem vlakana te se odlično sljubljuje s namirnicama bogatima prebioticima, poput pečenih šparoga, luka i mahunarki.
