Unatoč pokušajima bošnjačke političko-medijske mašinerije da progura međunarodnim dužnosnicima tezu o potrebi ustroja tzv. građanskog koncepta države, uvid u pravno-politički ustroj države, odnosno sve četiri razine vlasti (općinsko-gradska, županijska, entitetske i državna) navodi na zaključak kako je Bosna i Hercegovina već sada dominantno građanska država, piše Večernji list BiH.
Analiza koju je Večernji list ranije objavio pokazala je kako se od ukupno 3906 pozicija u BiH na svim razinama vlasti njih 3796 bira izravno po građanskom ključu, odnosno modelu jedan čovjek – jedan glas, dok je tek 110 pozicija koje su Ustavom države, entitetskim i županijskim ustavima predodređene za legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.
Što kaže Ustav
Matematika je jasna i egzaktna znanost koja ne dopušta dvojaka tumačenja, a ovaj podatak sam po sebi obara sve teze i mitove iz političkog Sarajeva o navodnoj građanskog podzastupljenosti. Istina je, kao što je vidljivo, potpuno suprotna, odnosno Bosna i Hercegovina građanska je država u kojoj je tek za 2,8 posto svih pozicija osigurano narodno predstavljanje, odnosno zastupljenost kolektiviteta – u slučaju BiH konstitutivnih naroda. Takav podatak iznenađuje ako se analiziraju odredbe Ustava Bosne i Hercegovine koji kao svoje natkrovljujuće načelo ima konstitutivnost naroda, odnosno ustavotvorac je u Ustavu BiH imenovao-označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je “podvukao” poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda.
Na ovim općim izborima, koji bi se trebali održati 2. listopada, također će se birati u najvećem broju slučajeva po građanskom modelu, gdje će vrijediti princip jedan čovjek – jedan glas. Najniža razina na kojoj će se primijeniti takav princip je ona županijska pri čemu se biraju zastupnici u skupštine deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok brojke za svaku od pojedinih variraju.
U skupštinu Posavske županije bira se 21 zastupnik, u skupštinu Zapadnohercegovačke 23, u skupštine Hercegbosanske i Bosansko-podrinjske po 25, u skupštine Hercegovačko-neretvanske, Srednjobosanske i Unsko-sanske po 30 zastupnika te u skupštine Sarajevske, Tuzlanske i Zeničko-dobojske po 35 zastupnika.
Na entitetskim razinama u Zastupnički dom Parlamenta Federacije neposredno se bira 98 zastupnika, a u Narodnu skupštinu RS-a 83 zastupnika, kao predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske. Naposljetku, u Zastupnički dom Parlamenta BiH biraju se 42 zastupnika kroz dva entiteta – dvije trećine ili 28 neposredno se bira s teritorija Federacije BiH, a jedna trećina, odnosno 14 zastupnika s teritorija Republike Srpske.
Kada je riječ o tri člana Predsjedništva, iako se po Ustavu radi o instituciji koja je određene za predstavljanje konstitutivnih naroda, Bošnjaci već tri ciklusa biraju dva člana, odnosno uskraćuju Hrvatima mogućnost izbora legitimnog člana.
Pokušaj nametanja
A u svojem naumu potpunog oduzimanja prava Hrvatima u Federaciji BiH, već 20 godina pokušavaju različitim izbornim manipulacijama popuniti i hrvatske pozicije u drugu instituciju koja je po Ustavu određena za predstavljanje naroda – federalni Dom naroda.
Poznato je kako Dom naroda nije Dom federalnih jedinica, odnosno županija, nego Dom konstitutivnih naroda. Međutim, bošnjačke stranke do sada su koristile situaciju u kojoj su bošnjačkim glasovima birale podobne Hrvate, prvo u županijske skupštine većinskih bošnjačkih županija, a onda i u Klub Hrvata u Domu naroda.
Ustavni sud BiH jasno je razotkrio takvu praksu, međutim, do danas nije doneseno novo pravedno rješenje koje bi jamčilo legitimno predstavljanje.
