Na izbornim listićima nalazi se 18 lista za 250 zastupničkih mjesta, dok ankete najavljuju iznimno neizvjesnu borbu između vladajućeg SNS-a i studentskog pokreta.
U Srbiji je od četvrtka u ponoć na snazi izborna šutnja uoči održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora zakazanih za nedjelju, 25. listopada. Na ovim 15. po redu izborima od uvođenja višestranačja, a 11. prijevremenima, u utrci za 250 zastupničkih mandata sudjeluje ukupno 18 izbornih lista s 2.418 kandidata. Među prijavljenim opcijama devet je lista manjinskih nacionalnih zajednica, no među njima se ne nalazi hrvatska manjina koja ovoga puta neće imati svojega kandidata.
Glavna izborna bitka vodit će se između vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), predvođene donedavnim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, i oporbene grupacije „Studentska lista-Studenti pobjeđuju”. Srpska napredna stranka, u kombinaciji s različitim koalicijskim partnerima, na vlasti se neprekidno nalazi još od 2012. godine.
Međutim, njezinu je političku dominaciju ozbiljno uzdrmao val masovnih protuvladinih prosvjeda koje su predvodili studenti nakon tragične pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenoga 2024. godine. Prosvjednici su optužili aktualnu vlast za sistemsku korupciju, stranački klijentelizam i potpuno urušavanje demokratskih institucija u zemlji.
Sam studentski pokret pokrenuo je opsežne akcije koje su animirale javnost diljem Srbije – od blokade više od 60 fakulteta i štafetnog maratona do sjedišta Europske unije, preko bicikliranja sve do Strasbourga, pa do tisuća propješačenih kilometara i masovnih okupljanja.
Nakon što su izborili raspisivanje prijevremenih izbora, studenti su ponudili listu sastavljenu od predstavnika akademske zajednice, znanstvenika, sveučilišnih profesora, liječnika i brojnih javnih osoba, koja se nametnula kao najozbiljnija oporbena snaga.
Predstavnici vlasti i provladini mediji, koji su otvoreno na strani Aleksandra Vučića, od samoga su početka kampanje pokušavali diskreditirati, oklevetati i omalovažiti kandidate te liste, nazivajući ih „blokaderima”, „stranim plaćenicima”, „teroristima” i eksponentima stranih službi, a sam pokret „obojenom revolucijom” po uzoru na Narančastu revoluciju u Ukrajini 2004. i 2005. godine.
Politički rasplet dodatno je usmjerio sam Aleksandar Vučić, koji je 27. rujna podnio ostavku na mjesto predsjednika države. Time je skratio svoj drugi predsjednički mandat, u želji da napravi političku rošadu i po drugi put preuzme funkciju predsjednika vlade. Vučić je naglasio kako kampanju želi voditi „kao običan građanin”, računajući na uvjerljivu pobjedu naprednjaka koja bi mu omogućila novi premijerski mandat.
Kada je riječ o prognozama, predizborna istraživanja javnog mnijenja daju oprečne rezultate. Posljednja anketa agencije Ipsos, rađena za listu „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” neposredno prije izborne šutnje, daje SNS-u 47,4 posto glasova, dok studentskoj listi pripisuje 40 posto.
Prema toj anketi, izborni prag od 3,2 posto prešli bi još samo socijalisti (SPS) Ivice Dačića, dok bi sve ostale liste ostale ispod cenzusa. S druge strane, istraživanje beogradskog časopisa Nova srpska politička misao (NSPM) prednost daje studentima s 44,5 posto glasova, naspram 42,7 posto koliko predviđaju listi SNS-a.
Pravo glasa na predstojećim izborima ima ukupno 6.450.523 birača koji će glasati na 8.392 biračka mjesta. U inozemstvu je u 37 država registrirano 102.147 glasača na 93 birališta. Sva birališta u inozemstvu otvaraju se i zatvaraju po lokalnom vremenu u Srbiji, zbog čega će se u udaljenijim zemljama, poput Sjedinjenih Američkih Država i Australije, glasati i tijekom noći.
Sva se biračka mjesta otvaraju 25. listopada u 7:00 sati, a zatvaraju u 20:00 sati, do kada na snazi ostaje i stroga izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se u nedjelju do 22:00 sata.
