Predsjednik SDA Bakir Izetbegović gostovao je u emisiji N1 televizije, gdje se, kao i mnogo puta ranije u svojim javnim nastupima, osvrnuo na položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Tom je prilikom iznio tvrdnju da Hrvati čine između 12 i 13 posto stanovništva BiH, uz ocjenu da „traže trećinu vlasti“.
Izetbegović smatra da Hrvatima ne pripada trećina vlasti u Bosni i Hercegovini, unatoč činjenici da je Daytonskim mirovnim sporazumom jasno definirano kako u BiH žive tri konstitutivna naroda s jednakim pravima. Upravo je njegov otac, Alija Izetbegović, jedan od potpisnika tog sporazuma, koji očito dio bošnjačke političke scene ni danas ne prihvaća u potpunosti.
Prema Daytonskom sporazumu, pravo konstitutivnih naroda ne proizlazi iz njihovog postotka u ukupnom stanovništvu, već iz ustavnog načela jednakopravnosti. Drugim riječima, čak i kada bi Hrvata u Bosni i Hercegovini bilo simbolično malo, njihovo pravo na sudjelovanje u vlasti ostaje zajamčeno. Pokušaji pojedinih političara iz Sarajeva da nametnu drukčiji, unitaristički koncept države u suprotnosti su s postojećim ustavnim poretkom i teško mogu imati političku održivost.
U tom kontekstu vrijedi spomenuti i pitanje državljanstava Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. Opće je poznato da je velik broj domovnica izdan Bošnjacima, što dodatno dovodi u pitanje selektivno i politički motivirano „prebrojavanje“ naroda kada to odgovara određenom narativu.
Stvaran broj Hrvata koji danas žive u Bosni i Hercegovini zasigurno je drukčiji od brojki koje se često iznose u političkim raspravama. Naime, svi oni koji danas posjeduju državljanstvo Republike Hrvatske morali su se u nekom trenutku izjasniti kao Hrvati, što dodatno relativizira tvrdnje o njihovom stvarnom udjelu u stanovništvu.
