Prijetnja rata na Bliskom istoku poprimila je nagli i zabrinjavajući obrat. Ono što je započelo kao američki i izraelski napadi na Iran pretvorilo se u jednu od najozbiljnijih geopolitičkih kriza posljednjih desetljeća, s posljedicama koje nadilaze granice regije.
Posebno su zabrinjavajuće tvrdnje izraelskih i zapadnih dužnosnika da iranski balistički projektili imaju sposobnost dosegnuti ciljeve duboko u Europi.
U izjavi Ministarstva vanjskih poslova Izraela upozoreno je da iranski balistički kapaciteti “nadilaze Bliski istok”, dok je režim u Teheranu označen kao rastuća prijetnja svjetskom miru.
Unatoč tome, brojni neovisni analitičari kažu da podatke izraelskih dužnosnika treba uzeti s rezervom, s obzirom na to da postoji realna mogućnost da se radi o pritisku na europske zemlje da se pridruže ratu.
Najveći raketni arsenal na Bliskom istoku
Prema procjenama, Iran ima najveći i najraznolikiji raketni arsenal na Bliskom istoku, s tisućama balističkih i krstarećih projektila sposobnih pogoditi ciljeve daleko izvan njegovih granica, uključujući Izrael i dijelove istočne Europe.
Detaljnu grafiku objavio je Centar za strateške i međunarodne studije kao dio svog Projekta raketne obrane. Karta prikazuje koncentrične domete udara koji se protežu od 300 do 2500 kilometara, stavljajući značajan dio jugoistočne Europe unutar potencijalnog dometa.
Proširenje dometa i točnosti
Fateh-110 i Shahab-1 ističu se među projektilima kratkog dometa, s dometom od oko 300 kilometara. Projektili srednjeg dometa, poput Shahab-3 i Ghadr-110, mogu doseći do 2000 kilometara, dok se procjenjuje da sustav Sejjil ima sličan domet.
Iran’s ballistic capability spans beyond the Middle East. The Iranian Ayatollah regime is threatening world peace. pic.twitter.com/VKTAmf3Qaq
— Israel Foreign Ministry (@IsraelMFA) March 2, 2026
Iran je dodatno poboljšao svoje ofenzivne sposobnosti razvojem krstarećih raketa i dronova. Krstareći projektili Soumar i Hoveizeh, prema procjenama, imaju domet veći od 1300 kilometara. Dronovi tipa Shahed-131 i Shahed-136 mogu djelovati na udaljenostima od približno 900, odnosno do 2500 kilometara.
Što to znači za Europu?
Prema infografici koju je objavilo izraelsko ministarstvo, iranski projektili mogli bi predstavljati prijetnju brojnim europskim gradovima. Istočno Sredozemlje smatra se najizloženijim, dok su dijelovi Balkana i jugoistočne Europe unutar dometa projekcije.
Glavni gradovi poput Atene, Sofije i Bukurešta, kao i Beograda i Sarajeva, nalaze se unutar naznačenog radijusa. U širem, teoretskom opsegu, prikazani su i Budimpešta, Beč, Varšava i Bratislava. Međutim, veća udaljenost može smanjiti operativnu izvedivost mogućih udara.
Dodatne napetosti izazvao je napad dronom koji je navodno pogodio britansku bazu u blizini Limassola na Cipru. Cipar, koji trenutno predsjedava Europskom unijom, izjavio je da nije uključen u sukob nakon što je bespilotna letjelica Shahed oštetila britansku zračnu bazu na južnoj obali otoka.
