Kao što smo i najavili nastavit ćemo s temom o omladinskom nogometu u Bosni i Hercegovini, ali i regiji. Kako je sama tema opširna tako su i naši tekstovi i razgovori opširniji, a nadamo se da to neće umanjiti kvalitetu napisanog, već pomoći da se unaprijedi omladinski nogomet prije svega u Bosni i Hercegovini i regiji.
Tijekom vikenda dobili smo dosta upita vezanih za ovu temu i prije svega raznih informacija iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine što nas raduje i čini još zainteresiranim za ovu možemo slobodno napisati problematiku.
Danas smo za vas pripremili razgovor s Vladom Hrkačem nekad trenerom u omladinskim selekcijama NK Široki Brijeg, a danas pomoćnom treneru u stožeru Ivice Barbarića, Viktorom Mikulićem voditeljem omladinskog pogona HNK Kruševa (Mostar), Vladimirom Vladisavljevićem voditeljem Futsal akademije HFC Zrinjski (Mostar), te Tihomirom Tikijem Skokom voditeljem Škole nogometa Tiki-Taka iz Mostara.
“Prva stvar što bi naglasio za omladinski pogon to je da imamo manjak utakmica od juniora do onih najmlađih uzrasta. Kada sam bio u Dinamu godišnje smo išli na pet-šest jakih turnira gdje bi igrali protiv Barcelone, Reala, Milana, Manchester Uniteda Cityja… gotovo svih klubova iz liga petice i dosta ostalih kvalitetnih klubova iz Europe. Na tim turnirima bi vidjeli gdje se nalazimo naspram tih klubova. Dosta utakmica protiv tih jakih protivnika smo dobivali i osvajali smo dosta tih jakih turnira i tu samopouzdanje dosta raste. Tu raste samopouzdanje treneru, raste samopouzdanje cijeloj ekipi, ali i ljudima koji prate taj omladinski pogon jer se vidi da i ti veliki europski klubovi ne odskaču od tebe u tim mlađim uzrastima.
E sad dolazimo do drugog problema, a to je prelazak u te starije uzraste. Oni imaju i dodatnu ligu za razvoj mlađih igrača, npr U21, U23 liga ili da li su to možda druge momčadi od tih klubova npr. Manchester Cityj 2, Barcelona 2… gdje oni mogu igrati u toj drugoj ili trećoj njihovoj ligi i onda na taj način dobivaju tu neku premosnicu iz omladinskog u seniorski nogomet.
Treća stvar koju bi naglasio to su tereni. Što se tiče nas 90 posto djece u Bosni i Hercegovini koji treniraju u omladinskim pogonima to rade na umjetnoj travi. To je dobro, ali i nije dobro. Nije dobro zbog većeg broja povreda. Igrači kad završavaju juniorski staž, prelaze u seniore, a u seniorskom nogometu je sve prirodna trava. Sad se radi na hibridu, ali hibrid i umjetna trava nisu isti. To su ipak različite podloge. Puno se zanemaruje ta stavka, a sigurno će UEFA po posljednjim informacijama u neke 4 do 5 godina izbacivati tu umjetnu travu. Već su u nekim državama počeli s tim projektom i već su krenuli s forsiranjem da omladinski pogoni igraju i treniraju na prirodnoj podlozi. To se vani već odavno radi, a polako će kao i sve krenuti i u našu regiju.
Još jedna od bitnih stvari su treneri. Osobno znam da ima dobrih trenera u Bosni i Hercegovini i da rade dobro u tim omladinskim pogonima, ali isti moraju biti i dobro plaćeni. On ako mora da radi još koji dodatni posao da bi prehranio svoju obitelj to već nije dobro. Svi klubovi, ali i Savez moraju subvecionirati ako treba klubove za određene trenere ili područni Savezi npr. županijsku. Imate primjer Zagreba gdje lokalni savez pomaže da se plaćaju treneri dodatno, te se financijski pomaže u nabavci opreme od lopti do pomagala za mjerenja … To je vani postalo već normalno. Potrebna je analiza samih svih mladih igrača i snimanja ekipa. Vani je to već odavno normalno, dok je u nas to još neki bauk i sve to kada se stavi u jednu cjelinu da je barem jedan posto trenerima da bi bila i uspješnija bh. liga, klubovi i reprezentativci.
Na kraju bi ipak dodao da nije sve tako crno. Svi klubovi u BiH imaju neke izlazne transfere. Npr. NK Širokom Brijegu ima dosta izlaznih transfera baš njegovih mladih igrača. Čak imamo izlazne transfere iz kadeta. U posljednjih nekoliko godina četiri, pet igrača od Drlje, Brekala, Marića… što su otišli kao kadeti vani, a isto tako i kao ulazni seniori odlaze te zarađuju kako oni tako i klub. Slično radi i Sarajevo i Zrinjski što pokazuje da ima kvalitetnih mladih igrača, ali i trener u ovim našim ligama. Treba se još samo poraditi na nekim stvarima poput financija, turnira, terena, …”, kazao je Vlado Hrkač nekadašnji trener u omladinskom pogonu NK Široki Brijeg, a danas pomoćnik Ivici Barbariću u prvom timu Širokog Brijega.
Nakon Vlade Hrkača porazgovarali smo s voditeljem omladinskog pogona u HNK Kruševo Viktorom Mikulićem. HNK Kruševo je zasigurno jedna hercegovačka nogometna senzacija koja, ne samo što je odlično organiziralo seniorsku momčad, već odlično se radi u omladinskom pogonu ovoga kluba. S voditeljem omladinskog pogona i trenerom ovoga kluba su porazgovarali krajem prošlog tjedna, a danas ćemo vam ponuditi jedan manji isječak tog razgovora. Cijeli razgovor ćete tijekom tjedna moći pročitati na našem portalu.
“Tema omladinskog nogometa u Bosni i Hercegovini je tema o kojoj se može pričati godinama. Omladinski nogomet u Bosni i Hercegovini nažalost nije napredovao u posljednjih trideset-četrdeset godina. Pogotovo bi se osvrnuo na natjecanja u omladinskim kategorijama. Svake godine u Njemačkoj, pa jedno šest, sedam tisuća momčadi može biti kadetski ili juniorski prvak, što je ključ.
Kad vi imate omladinske kategorije, pogotovo ovo gdje se vežu dva godišta u jednoj momčadi što znači da je čest slučaj da trener ima jedno godište koje je super i ostvari neki rezultat kao što je u nas napredovanje u ligu više. Imate jedno dobro godište i ono te odvede u ligu više, a dogodine to godište ode u kategoriju više i tebi dolazi ono mlađe godište koje je npr. slabo.
Ti umjesto sada da uživaš u rezultatima prethodnog boljeg godišta, dobivaš ovo slabije i ponovno ispadneš iz lige i vučeš ono kvalitetnije godište dole. Ovakve lige se uopće ne organiziraju u Svijetu ispadanja i upadanja nego se radi horizontalna struktura natjecanja, ne vertikalna kao u nas.
Još jedan od problema je klubovi koji imaju monopol i npr. nastupaju u nekim elitnim ligama BiH. Ustvari te klubove drže kvalitetni seniori, a ne omladinski pogon koji u mnogo slučajeva tu se nalazi samo reda radi. Imate slučaj jedne Kozare koja je imala vrhunske rezultate u omladinskoj kategoriji, ali kako su seniori ispali u niži rang i oni mladi igrači našli su se u nekoj tamo ligi Sjever iako su imali sastav za sami vrh te Premijer lige BiH.
Onda dolazi do toga da ta nekolicina klubova uzima igrače od tzv. manjih klubova s izlikom da igraju u najvišem rangu, a u stvari ovdje bi se trebalo organizirati natjecanje po regijama da bi svi klubovima imali mogućnost da budu prvaci i pokažu svoj rad. Ovako imamo tri, četiri kluba koja su konstantno u toj najelitnijoj ligi, a ovi drugi klubovi natječu se sa svojom djecom po nižim npr. županijskim rangovima iako imaju kvalitetu za najviši rang i mnogo su bolji od igrača koji se nalaze u Premijer ligi. Evo baš u srijedu smo imali jednu takvu situaciju u kojoj je klub koji se natječe u županijskoj ligi bio bolji od igrača kluba koji se natječu u najelitnijoj ligi BiH (ovaj put ti igrači su nastupali umjesto igrača koji se natječu u županijskoj ligi). Nažalost ovi iako su bili bolje neće imati prigodu da sa svojim klubom nastupaju u toj elitnoj ligi jer njihov klub u seniorskom uzrastu ne nastupa u Premijer ligi BiH”, kaže Viktor Mikulić trener u omladinskom pogonu HNK Kruševo.
Nakon Vlade Hrkača i Viktora Mikulića razgovarali smo s Vladimirom Vladisavljevićem voditeljem Futsal akademije HFC Zrinjski iz Mostara. Vladisavljević je godinama nastupao i najvećim futsal klubovima regije, te se povratkom u Mostar aktivirao kao trener i voditelj futsal akademije. U mladosti je nastupao za sve uzraste u HŠK Zrinjski, ali ga je nogometni put odveo u mali nogomet što se pokazalo kao pun pogodak. Inače njegova akademija postiže više nego odlične rezultate širom BiH, a zanimljivo je da se polaznicima njegove akademije u suradnji s NK Međugorjem nudi i odigravanje utakmica velikog nogometa.
“Vrlo teško je ovako ukratko uopće i dočarati važnost i ulogu omladinskih pogona. Probati ću navesti samo neke od stvari za koje mislim da ih ne radimo dobro, odnosno da bi trebali i morali puno bolje. Da bismo došli do odgovora prvo treba postaviti ispravno pitanje. Što je mlad igrač? Već u startu kasnimo za velikim inostranim školama i klubovima, kako?
U nas je mlad igrač sa 21 ili 22 godine, dok je vani mlad igrač sa 15 ili 16 godina. Kao što možete vidjeti već imamo igrače koji sa 17 ili 18 godina igraju na visokoj razini za svoje klubove ili već vrijede po 50-60 milijuna eura. Sve je napredovalo, djeca su prije počinjala trenirati sa 10-11 godina, dok sada do tog uzrasta imaju već preko 200 odigranih utakmica.
Kako pripremiti igrača da sa 17 godina nastupa kvalitetno za prvi tim?? Mislim da bi već u ranijim kategorijama trebali početi raditi na stvarima koje su kod nas apsolutno zapostavljene (pravilna prehrana, dodatni treninzi, psihologija…), koliko je to moguće u našim uvjetima je drugi par cipela.
Činjenica je i da nam se puno djece gubi odnosno odustaje u prelazima iz omladinskog u seniorski nogomet. Zašto je to tako mislim da je svima jasno, ja stvarno ne bih sada želio ulaziti u detalje.
Dodirnuo bih se još moje struke, to je Futsal. Mišljenja sam da po uzoru na velike europske i južnoameričke klubove bi svi početnici trebali startati sa futsalom. Manji broj igrača, veći broj ponavljanja vježbe, brže donošenje odluke…Tako ih kroz futsal pripremiti za veliki nogomet.
Problem u BiH je standardni, infrastruktura, broj licenciranih trenera kao i nedostatak adekvatnog natjecanja za one najmlađe”, kazao je voditelj Futsal akademije HFC Zrinjski Vladimir Vladisavljević.
Prošli tjedan porazgovarali smo i s voditeljem Škole nogometa Tiki Taka iz Mostara, Tihomirom Tikijem Skokom. Nakon profesionalnog nogometa Tiki se aktivno uključio u rad Škole nogometa HŠK Zrinjski gdje je vodio mlađe uzraste i s njima postizao sjajne rezultate. Nakon uspješnog trenerskog posla u Zrinjskom osnovao je Školu nogometa “Tiki Taka” gdje je okupio sjajnu trenersku ekipu predvođenu nekadašnjim bekom Plemića Igorom Žuržinovom. Osim muške sekcije Tiki se može pohvaliti i nogometnom sekcijom djevojčica koju uspješno u njegovoj akademiji vodi trenerica Lea Čepo.
“Klubovi podcjenjuju rad omladinskih pogona. Mislim da svaki klub može živjeti od svoje djece, barem od većine njih. Uvijek sam za to da se dovede dobar igrač sa strane, ali ne treba dovoditi polovne igrače nego treba “gurati” svoju djecu, davati im priliku, jer ako ne igraju neće moći ni steći iskustvo”, kazao nam je Tihomir Tiki Skoko voditelj mostarske škole nogometa Tiki-Taka.
U narednom periodu na našem portalu moći ćete pročitati vezano za ovu temu intervjue s Cugalj Zoranom nekadašnjim Regionalnim skautom mlade reprezentacije u Hrvatski nogometni savez, a danas CZ – Sport Agentur Agent i SCAUT sa trenerskom UEFA licencom, te Viktorom Mikulićem nekadašnjim trenerom u omladinskom pogonu HNK Branitelj, a danas voditeljem omladinskog pogona u HNK Kruševo.
Osim gore navedenih intervjua tijekom tjedna pronaći ćete još dosta zanimljivih razgovora na temu omladinskog nogometa od strane igrača, trenera, voditelja škola, menadžera i ostali osoba zaduženih za razvoj mladih igrača u BiH i regiji.
PRETHODNI TEKST NA ISTU TEMU:
– Omladinski pogoni i kako ‘napraviti’ nogometaša za seniorski tim 1. dio
