Ova tema koju smo otvorili putem našeg portala privukla je dosta pažnje stručnih ljudi koji se bave temom razvoja mladih nogometaša. Na početku ovo je zamišljeno kao jedan duži članak, ali nakon velikog interesa, u samo jednom danu, skupljeno je dosta materijala, te smo se odlučili napraviti više članka na ovu očito izuzetno zanimljivu temu.
Nogomet, kao i sport u cijelosti u Bosni i Hercegovini je po našem mišljenju na “niskim granama”. Većinom se to svodi na individualni rad pojedinca ili manjih skupina. Upravo zbog toga dolazimo do loših rezultata, a naši klubovi koriste “istrošene” igrače te svojim omladinskim pogonima ne pružaju šansu da “izbace” nogometaša koji će zadovoljiti “apetite”” čelnika klubova i navijača.
Problem je i u samim omladinskim pogonima. Loša edukacija, infrastruktura, nezainteresiranost trenera odražava se i na mlade ljude koji bi možda tek trebali da postanu nogometaši. NS BiH redovito održava edukacije trenera, ali to očito nije dovoljno, jer svi smo svjedoci nedostatka kvalitetnog mladog nogometnog kadra.
Upravo zbog svega toga odlučili smo se za razgovore s ljudima iz struke. Naime, u ovim serijalima moći ćete pročitati razmišljanja trenera, voditelja nogometnih škola, skauta, novinara… i svih onih koji prate rad omladinskih nogometnih pogona. U razgovor smo uključili i stručne ljude iz cijele regije, ali i dosta šire…
Na tu temu kontaktirali smo prvog trenera FK Sarajevo U-19 Danijela Stojanovića. Danijel s dosta uspjeha vodi juniore Sarajeva koji se trenutno nalaze na prvoj poziciji Premijer omladinske lige BiH U-19 sa 43 boda. Prvi pratitelj Sarajeva je ekipa HŠK Zrinjski U-19 koja je skupila do sada 36 bodova. Upravo se Stojanović u razgovoru za naš portal i dotakao velikog problema mladih igrača, a to je prelazak iz juniorskog u seniorski tim.
“Što se tiče omladinskih pogona, konkretno uzrast U-19, gdje sam trenutno trener, mogu reći da je ovo uzrast koji se mora odmah po dolasku u taj juniorski pogon spremati za prvi tim. To je jedna teška prilagodba, pogotovo kada se kao 18-godišnjak prebaciš u prvi tim i tu si odmah sa već stvorenim nogometašem. Teško se u ovim trenutcima ti mladi mogu nositi s igračima od tridesetak godina ,a jednostavno u većini klubova nema se puno strpljenja sa tim mladim igračima. Zato je potrebno već u juniorima navikavati te momke na neku vrstu pritiska, da im što lakše bude doći u prvi tim . Moj neki prijedlog ljudima u Savezu i ljudima koji rade za boljitak nogometa u BiH, jeste da se napravi liga do 21 godine, gdje će ti momci moći se bolje razvijati i imati jasniju i bolju sliku prema prvom timu. Mislim da bi to puno značilo tim mladim momcima i sigurno da bi dolazili sa više samopouzdanja”, kazao nam je Danijel Stojanović trener U-19 tima FK Sarajevo.
Nakon trenera juniora Sarajeva Danijela Stojanovića kontaktirali smo Sanela Konjhodžića urednika portala Sport1.ba. Sanel je inače dugogodišnji novinar koji prati, osim seniorskih i utakmice omladinski selekcija širom Bosne i Hercegovine.
“Uspjeh Hajduka je velika stvar za klub, ali i cijeli hrvatski fudbal sigurno je da će obični posmatrač reći da je to lako ili smatrati to nečim normalnim, ali iza toga stoji puno rada i truda i sasvim sigurno godine strpljenja i ustrajavanja na sistemu. Podatak da je Boro Primorac, koji ima ogromno iskustvo i kao igrač i trener, na čelu ovog projekta jasno govori šta su Splićani htjeli i čemu su težili.
Što se tiče bh. fudbala tu je situacija puno komplikovanija. Sama liga je dosta slabija, malo ili gotovo nikako ispraćena u medijima, ali i od samih klubova. Sam podatak da nekoliko premijerligaša ima omladinske pogone samo da bi zadovoljili izdavanje licence za nastup u premijerligaškom takmičenju govori o neprofesionalnom odnosu. Sa druge strane ima nekoliko klubova koji konstantno rade dobro sa omladinskim selekcijama, ali je tu dodatni problem promocija u seniorskom timu.
S obzirom na situaciju u BiH klubovi bi se trebali oslanjati na igrače koje proizvedu, jer im oni mogu biti jedini stabilan izvor prihoda. Primjer Sarajeva koje je u ovoj sezoni zaradilo preko milijun i po eura od igrača iz svog pogona je pravi pokazatelj ovoga napisanog. Džeko, Hadziahmetović u Željezničaru, Savić, Bašić, Ćavar iz Zrinjskog i tako dalje … Sve su to primjeri gdje su klubovi zaradili i imali konstantno priliv sredstava i trebali bi imati i u budućnosti.
Ono što smatram jako bitnim je da se treba posvetiti dodatna pažnja omladinskim pogonima, raditi na poboljšanju infrastrukture, ali i ulagati u stručni kadar odnosno edukaciju trenera koji rade sa omladincima”, kazao je Sanel Konjhodžić Urednik portala Sport1.ba.
U srž problema bh. omladinskog nogometa pokušao je doprijeti i dugogodišnji agent iz Düsseldorf (Njemačka), s trenutnim angažmanom u Londonu koji je već nekoliko godina angažiran na pronalasku mladih nogometaša s područja BiH i regije Mario Čović.
“Sama tema omladinskog nogometa je dosta opširna. Dugo sam u ovome pa sam se susretao s mnogim situacijama. Iskreno baš jučer (razgovor je vođen u četvrtak op.a.) sam uživao u predstavi juniora Hajduka koju su pružili protiv Borussije i tim pokazali da se u Hrvatskoj jako dobro radi u tim mlađim selekcijama. Prije nešto više od dvije godina od vlasnika menadžerske agencije u kojoj sam zaposlen dobio sam upute da propratim mlađe igrače s prostora Bosne i Hercegovine, ali i regije. Kako sam i sam porijeklom iz BiH obradovala me ta moja nova dužnost, jer sam već imao dosta kontakata s tog područja.
Iskreno dosta sam se razočarao. Naime, veliki broj talenata tu ima, ali nažalost zbog ljudi u klubovima dosta njih taj svoj talent ne uspiju pokazati. Veliki broj trenera pogotovo u klubovima koji se natječu u najelitnijim omladinskim ligama BiH “gura” igrače kojima definitivno tu nije mjesto. “Gura” ih zbog menadžera, roditelja, novca, rodbinskih veza… “Gura” ih u reprezentaciju… i nažalost to “guranje” vodi tome da rezultati tih klubova u europskim natjecanjima je ravno nuli. To se kasnije odražava na prve timove, reprezentaciju i sveukupni sport u Bosni i Hercegovini. Nažalost to u BiH nije samo problem sporta, jer očito je problem mnogo dublji.
Iskreno ja u BiH sam našao nekolicinu mladih igrača koje sam preporučio ljudima u mojoj agenciji i sad te igrače pratimo. Hoćemo li uspjeti ono što klubovima u BiH ne uspijeva vidjet ćemo, ali nadati se da će se stanje popraviti i da će se više posvećivati pažnje nogometu nego li koruptivnim stvarima”, kazao je Mario Čović nogometni agent u FootballAgency iz Londona.
Upravo se gospodin Čović dotakao tih “veza” prije svega na nekoj prijateljskoj bazi, a klubovi poput Sarajeva i Veleža taj problem pokušavaju riješiti angažiranjem trenera iz drugih gradova. Koliko će im to uspjeti ne znamo, ali u slučaju FK Sarajevo barem po rezultatima to im očito uspijeva.
Zoran Cugalj iz Mannheima (Njemačka) inače CZ – Sport Agentur, Agent i SCAUT sa trenerskom UEFA licencom i bogatim igračkim i trenerskim stažom, koji je jedno vrijeme radio i kao Regionalni skaut mlade reprezentacije u Hrvatski nogometni savez kazao nam je da je u današnjem nogometu jedna od najvažnijih stavki brzina, a nažalost u mlađim uzrastima u BiH se tome pridodaje dosta mala važnost.
“U današnjem shvatanju fudbala brzina je jedan od najvažnijih faktora uspešnosti. Kako nivo takmičenja raste tako se i potreba za brzinom fudbalera povećava jer se i sama brzina igre povećava. Brzina u modernom fudbalu predstavlja deo strategije gde je veoma važno postići brzo pomeranje fudbalera u prostoru do željenog cilja u najkraćem mogućem vremenu.
Faktori koji direktno poboljšavaju povećanju brzine su prije svega tehnika trčanja i brzinska izdržljivost. Zato je izuzetno važno da mladi fudbaleri u svojim početcima treniranja prvo savladaju tehniku trčanja koja će im posle olakšati da i druge elemente savladavaju lakše i bolje.
Kada spomenemo brzinu prva asocijacija je sprint. Međutim, individualna brzina fudbalera uključuje brzinu sprinta iz mesta i kretanja (s loptom i bez nje), sposobnost zaustavljanja i brze promene pravca kretanja s loptom ili bez nje. Kada je riječ o naglim zaustavljanjima, brzim promenama pravca kretanja i startovima pojam brzine prerasta u agilnost.
Trening brzine i agilnosti realizira se metodom ponavljanja kroz intervalni trening u kojem trajanje intervala odmora između ponavljanja i serija omogućuje potpuni oporavak i upravo bi klubovi s područja naše regije koji bi željeli da dođu do uspješnog mladog fudbalera i pripreme ga za sve fudbalske aktivnost raditi”, kazao je za naš portal Zoran Cugalj CZ – Sport Agentur, Agent i SCAUT koji živi u Mannheimu (Njemačka) i uveliko pomaže razvoju mladih igrača sa područja Balkana.
Mnogi klubovi koji drže do sebe već u mlađi uzrastima rade razna testiranja brzine, ali pojedini treneri u BiH najčešće to ne uzimaju kao važnu činjenicu u nogometu, te gledaju neke druge stvari koje oni smatraju bitnima. Jednostavno izuzetno važna stvar koliko mladi nogometaš može istrčati, brzina okreta i sl. jer to puno brže formira kvalitetnog igrača. Današnji nogomet ne trpi spore igrače.
Nastavit će se…
