Za bolje pamćenje
Kako sačuvati mozak zdravim što dulje? Neuroradiologinja ističe tri važne navike
Sve se više govori o zdravlju i tjelesnoj formi, no uz brigu o tijelu jednako je važno voditi računa i o zdravlju mozga. Neuroradiologinja dr. Emer MacSweeney ističe da svakodnevne navike mogu imati velik utjecaj na njegovo dugoročno zdravlje. Kvalitetan san, uravnotežena prehrana te redovita društvena i mentalna aktivnost mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija tijekom godina, piše UNILAD, a prenosi Index.hr
Zdravlje mozga obuhvaća niz funkcija, uključujući pamćenje, kretanje, emocije i obradu informacija koje primamo osjetilima. Kako ga onda što dulje održati zdravim?
Kvalitetan san važniji je nego što mislimo
Odraslima se uglavnom preporučuje između sedam i devet sati sna, no u užurbanom svakodnevnom životu to nije uvijek lako postići. Dr. MacSweeney upozorava da nedostatak sna može imati ozbiljne posljedice za zdravlje mozga.
“San je razdoblje tijekom kojeg se mozak aktivno obnavlja i oporavlja, a nedostatak sna jedna je od najpodcjenjenijih prijetnji njegovu dugoročnom zdravlju. Pritom nije važna samo količina, nego i kvaliteta sna”, objašnjava.
Tijekom dubokog sna aktivira se glimfatički sustav, koji pomaže mozgu da se riješi otpadnih tvari nastalih tijekom dana. Među njima su i proteini beta-amiloid i tau, čije se abnormalno nakupljanje povezuje s Alzheimerovom bolešću. Dugotrajan nedostatak sna može ometati taj proces, a povezuje se i s upalnim procesima, poteškoćama s pamćenjem te slabijim kognitivnim sposobnostima.
Prehrana koja čuva zdravlje mozga
“Ono što jedemo također utječe na uvjete u kojima naš mozak funkcionira”, kaže liječnica. Preporučuje prehranu koja se temelji na cjelovitim, minimalno prerađenim namirnicama, osobito onima biljnog podrijetla. Kao dobre primjere navodi mediteransku prehranu i MIND dijetu, koje se povezuju s boljim zdravljem mozga.
MIND dijeta osmišljena je s ciljem smanjenja rizika od demencije i slabljenja kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Kombinira načela mediteranske prehrane i DASH dijete, koja je prvenstveno namijenjena snižavanju krvnog tlaka.
Isprobavanje novih stvari potiče mozak
Iako mnogi vole rutinu, dr. MacSweeney ističe da su nova iskustva i izazovi korisni za mozak. Učenje stranog jezika, bavljenje novim sportom ili usvajanje neke druge vještine mogu potaknuti moždanu aktivnost. Pritom nije nužno raditi velike promjene. Čak i jednostavne stvari, poput odabira drukčijeg puta do kuće, mogu biti način da izađemo iz svakodnevne rutine.
“Putovanje na nepoznato mjesto ili učenje nove vještine potiče mozak da obrađuje informacije na drukčiji način”, objašnjava liječnica.
Nova iskustva zahtijevaju prilagodbu, rješavanje problema i učenje, čime se potiče stvaranje i jačanje neuronskih veza. “To pomaže u izgradnji kognitivne otpornosti, odnosno bogatije i prilagodljivije mreže koja mozgu omogućuje da se lakše nosi s promjenama koje donosi starenje”, zaključuje dr. MacSweeney.
