Danas ga svijet obožava zbog jedinstvene gostujuće tribine, no sredinom osamdesetih upravo je taj stadion bio poprište jednog od najvećih huliganskih nereda u povijesti engleskog nogometa.
Danas je teško pronaći ljubitelja nogometa koji nije vidio snimke gostujuće tribine na Kenilworth Roadu. Otkako je Luton Town izborio plasman u Premier ligu, tisuće navijača i influencera hodočastile su na stadion kako bi doživjele ulazak na tribinu kroz dvorišta obiteljskih kuća. Upravo je ta skromnost postala zaštitni znak jednog od najneobičnijih stadiona u Engleskoj.
No, prije više od četrdeset godina taj isti stadion bio je simbol nečeg sasvim drugog – brutalnog navijačkog nasilja koje je zauvijek promijenilo engleski nogomet.
Dana 13. ožujka 1985. Luton Town je u FA kupu ugostio Millwall, klub čiji su navijači već tada imali reputaciju jednih od najopasnijih huligana u Engleskoj. Bio je to dvoboj prvoligaša i ambicioznog drugoligaša, ali nogomet je te večeri ostao potpuno u drugom planu.
Već nekoliko sati prije početka utakmice grad je bio pod opsadom. Tisuće Millwallovih navijača pristizale su u Luton, a policija je zaprimala dojave o razbijenim izlozima, demoliranim pubovima i fizičkim napadima na prolaznike. Bilo je jasno da sigurnosne procjene više ne vrijede.
Gostujuća tribina bila je prepuna gotovo sat vremena prije početka utakmice. U to vrijeme nije bilo sjedalica, a navijači su nastavili pristizati bez ozbiljne kontrole. Napetost je vrlo brzo prerasla u otvoreno nasilje.
Predmeti su letjeli prema domaćim tribinama, a navijači Lutona pokušavali su se skloniti od kiše projektila. Nastala je velika gužva jer su oni koji su bježali blokirali ulaze navijačima koji su tek pristizali na stadion, potpuno nesvjesni što se događa unutra.
Ni igrači nisu bili pošteđeni kaosa. Tijekom zagrijavanja morali su se vratiti u svlačionicu jer su huligani utrčavali na teren i pokušavali se probiti do domaćih tribina. Razglas je neprestano pozivao na smirivanje situacije, dok je policija u očajničkom pokušaju uspostavljanja reda na travnjak izvela službene pse.
Ni to nije zaustavilo izgrede. Dio huligana uspio je ući među domaće navijače, gdje su izbili fizički obračuni.
Unatoč svemu, utakmica je odigrana i Luton je slavio 1:0. No, pravi kaos tek je slijedio nakon posljednjeg sučevog zvižduka. Sukobi su se preselili na gradske ulice, gdje su razbijani automobili, trgovine i privatna imovina, a ozlijeđeno je i više policajaca. Neredi su zaustavljeni tek kasno tijekom noći.
Iako su neredi uključivali nekoliko tisuća gostujućih navijača, policija je uhitila tek 31 osobu. Dodatnu konfuziju izazvali su uhićeni huligani koji su se predstavljali kao navijači Chelseaja ili West Hama kako bi izbjegli moguće zabrane odlaska na utakmice Millwalla.
Engleski nogometni savez u početku je kaznio oba kluba. Millwall je dobio novčanu kaznu od 7.500 funti, dok je Lutonu naređeno postavljanje zaštitnih ograda oko terena. Nakon žalbi većina kazni je povučena, ali posljedice za Luton tek su dolazile.
Predsjednik kluba David Evans odlučio je krenuti u potpunu rekonstrukciju Kenilworth Roada. Stadion je dobio sjedalice na svim tribinama, postavljena je umjetna trava, a projekt modernizacije, vrijedan oko milijun funti, nastavio se godinama te je u cijelosti dovršen tek 2005. godine.
Ipak, Evansova najkontroverznija odluka nije bila obnova stadiona nego potpuna zabrana dolaska gostujućih navijača. Inspiriran raspravama o sigurnosti na engleskim stadionima, Luton je uveo sustav članskih iskaznica i dopuštao ulazak isključivo vlastitim navijačima. Gostujući navijači na Kenilworth Roadu nisu bili dobrodošli.
Takva praksa trajala je pune četiri godine, od 1986. do sezone 1990./91. Zbog odbijanja da ukine zabranu čak i za utakmice FA kupa protiv Cardiff Cityja, Luton je izbačen iz natjecanja.
Nogometni savez potom je ohrabrio i ostale klubove da ograniče prodaju ulaznica navijačima Lutona, što je dodatno produbilo sukob između kluba i saveza.
Zanimljivo, upravo je zabrana gostujućih navijača donijela rezultat koji je Evans želio. Tijekom četiri godine na utakmicama Lutona nije zabilježen nijedan ozbiljniji incident niti veći narušaj javnog reda i mira povezan s nogometom.
Danas je Kenilworth Road poznat kao jedan od najšarmantnijih i najautentičnijih stadiona u Engleskoj. Međutim, iza njegove legendarne gostujuće tribine krije se priča o večeri koja je promijenila povijest kluba i ostavila dubok trag u borbi protiv huliganizma na engleskim stadionima.
