Naslovnica Vijesti Bosna i Hercegovina Krediti za dijasporu nisu realni dok BiH ne bude članica EU

Krediti za dijasporu nisu realni dok BiH ne bude članica EU

Foto: Ilustracija

posljednje vrijeme sve se više govori o željama ljudi iz dijaspore za kupnjom nekretnine u BiH, ali i nemogućnošću da u ovoj zemlji uzmu stambeni kredit jer im je prepreka rad u inozemstvu.

Stoga, uglavnom se odlučuju uzeti kredit vani pa isfinancirati nekretninu ovdje koju će iznajmljivati ili će u budućnosti u njoj živjeti, piše Večernji list BiH.

Međutim, povuklo se pitanje je li vrijeme da se pravna prepreka u ovom slučaju ukloni i da se omogući dijaspori podizanje ovakvih kredita, što bi zemlji donijelo višestruku korist.

Kreditni rizik

Iz Agencije za bankarstvo FBiH objasnili su za Klix da banka upravlja kreditnim rizikom na razini pojedinačnih izloženosti i na razini cijelog portfolija banke, odnosno banka uspostavlja i provodi odgovarajuć i učinkovit sustav stalnog praćenja pojedinačnih izloženosti koje nose kreditni rizik i cijelog portfolija.

– Banka je prije odobravanja kredita dužna na sveobuhvatan i odgovarajući način procijeniti kreditnu sposobnost klijenta, a uzimajući u obzir interno propisane kriterije te zahtjeve važeće regulative o upravljanju kreditnim rizikom.

Banka je dužna uspostaviti pouzdan proces za procjenu mogućnosti dužnika da ispuni svoje obveze prema ugovorenim uvjetima i provjeravati taj proces u redovitim intervalima. Prilikom analize naplativosti kredita banka je dužna prvo uzeti u obzir kreditnu sposobnost dužnika, a primljeni kolateral za tu izloženost smatrati isključivo sekundarnim izvorom naplate – kazao je Mahmuzić.

Procjena kreditne sposobnosti podrazumijeva utvrđivanje boniteta klijenta, dodaje, mogućnosti dobivanja kredita i procjenu mogućnosti urednog vraćanja kredita.

Teško uspostaviti procese

– U svrhu procjene kreditne sposobnosti koriste se podaci o: redovitim primanjima, statusu zaposlenja, poslodavcu kod kojeg je klijent zaposlen (provjera boniteta poslodavca), broju članova obitelji koje klijent uzdržava, urednosti izmirivanja postojećih kreditnih obveza i drugo.

U slučajevima kada klijent nije stalno nastanjen u Bosni Hercegovini i nema zaposlenje u Bosni Hercegovini, za banke to predstavlja ograničenje za odgovarajuću procjenu kreditne sposobnosti takvog klijenta. Na navedeno utječe i činjenica da nismo dio EU-a, čime je našim bankama ograničen pristup podacima u svrhu provjere kreditne sposobnosti, ali i prinudne naplate koja bi bila moguća samo iz zaloga na nekretnini – izjavio je Mahmuzić.

On kaže i kako bi iz trenutačne perspektive bilo teško uspostaviti standardizirane kreditne procese koji bi uvažili zanimanja dijaspore i lokalnih banaka. Prepreke se, prije svega, odnose na pitanja dokumentiranosti kreditnih procesa i uvide u različite registre koji su specifični za svaki pravni sustav.

– Procesi moraju biti simetrični, što uključuje i evidentiranje obveza u registrima države gdje naši građani borave. Ideju, svakako, ne treba odbaciti. Ipak, čini se realnim da će mogućnosti biti veće nakon što se ubrzaju procesi pridruživanja EU, čime će se riješiti pitanja primjene smjernica EU-a – zaključio je za Klix.ba Mahmuzić.