13.5 C
Mostar
Četvrtak, 22 travnja, 2021

Labilne koalicije ugrožavaju funkcioniranje vlasti na svim razinama

Unutar Socijaldemokratske partije (SDP) trebala bi se u sljedećih nekoliko dana donijeti odluka o novom kandidatu za gradonačelnika Sarajeva, nakon čega bi konačna kadrovska križaljka na razini grada bila usuglašena i s preostalim koalicijskim partnerima, a to su Naša stranka (NS) i Narod i pravda (NiP), piše Večernji list BiH.

Ima vlasti… nema vlasti

Kakav god bio ishod ovog kadroviranja, gradska vlast bit će nestabilna i ovisit će o nekoliko slobodnih strijelaca, vijećnika koji nisu čvrsto vezani ni uz jednu političku opciju.

U ovom slučaju to neće biti toliki problem jer su ovlasti gradske vlasti u Sarajevu znatno manje nego u drugim lokalnim zajednicama. Zbog raspodjele ustavnih ovlasti, mnogo je važnije tko upravlja županijom i gradskim općinama. Zato i samo neimenovanje gradonačelnika i dogradonačelnika u Sarajevu neće imati tolike realne posljedice na život u gradu, ali hoće na političke odnose.

Iz bivše “četvorke”, a sadašnje “trojke” tvrde kako su se oporavili od slučaja “Bogićević” i da su iz te krize izišli jači. No, upitno je je li baš tako, a pred ovom koalicijom brojni su izazovi, ali i odgovor na pitanje mogu li opstati kao partneri do općih izbora iduće godine. Ono što se proteklih dana događa u Sarajevu nije ništa novo.

Nagledali smo se političkih kriza i pucanja koalicija na svim razinama. Posebno je to, ipak, vidljivo na bošnjačkoj političkoj sceni koja je vrlo dinamična. Najbolji primjer je upravo promjena vlasti u Sarajevskoj županiji. Nakon proteklih izbora vlast je uspostavila “šestorka”, skupina probošnjačkih stranaka predvođena Elmedinom Konakovićem i njegovim NiP-om.

U tom savezu su još bili SDP, NS, NBL Ibrahima Hadžibajrića te Komšićev DF i Radončićev SBB. “Šestorka” nije dugo izdržala pa je novu vlast formirao SDA uz potporu DF-a i SBB-a. No, ni ta vlada nije izdržala godinu dana pa je umjesto nje na vlast zasjela “četvorka” koja je sad spala na “trojku”. Nestabilne su i vlade u Unsko-sanskoj i Zeničko-dobojskoj, a posebno Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje se više ne zna ni tko čini parlamentarnu većinu.

Tuzlanska županija dobila je drugu Vladu u ovom mandatu jer je onu predvođenu SDA zamijenila Vlada koju dominantno čine kadrovi SDP-a i PDA. Više od pola mandata trebalo je proći pa da Hercegbosanska županija uopće dobije Vladu, dok postoje svi izgledi da će u Hercegovačko-neretvanskoj županiji “stara” Vlada okončati i ovaj izborni mandat.

RS, Distrikt Brčko, Mostar

SNSD uspijeva održati stabilnu većinu u Narodnoj skupštini RS-a, dok je nedavno glasovanje o radu Vlade FBiH potvrdilo da na razini ovog entiteta nema parlamentarne većine. Slično je i na državnoj razini, gdje se većina okuplja ili gubi na svakom pojedinačnom pitanju.

Zbog svog specifičnog ustroja Distrikt Brčko ima, reklo bi se, prilično stabilnu koncentracijsku Vladu u kojoj participira većina parlamentarnih stranaka. Kako funkcioniranje vlasti izgleda na lokalnoj razini, pokazuje primjer Sarajeva, ali i drugih gradova.

Primjerice, u Banja Luci se već danima koplja lome između gradonačelnika Draška Stanivukovića (PDP) i skupštinske većine koju vodi SNSD. Sličan problem za funkcioniranje vlasti je i u Bijeljini, gdje SDS-ov gradonačelnik teško surađuje s parlamentarnom većinom koju vodi SNSD.

Mostar je nakon dugo godina dobio Gradsko vijeće, a hoće li i kako ono funkcionirati zajedno s novim gradonačelnikom, tek će se vidjeti u sljedećim mjesecima. Trenutačno je titulu “grada slučaja” preuzelo Sarajevo i neizvjesno je do kada će je nositi.

Najnovije:

spot_img