U novoj godini će na trpezama bh. građana uskoro ponovno biti štrudle, čajni kolutići, Linđo i druge čapljinske poslastice iz Tvornice Lasta. Bit će ovo povjesna godina za radnike. Nakon dugogodišnje borbe s lošom privatizacijom, vraćaju se u pogone.
Dašak optimizma u ekonomsko sivilo donio je bh. gospodarstvenik Petar Ćorluka, koji je oživio Lastu, onda kada su svi digli ruke od nje. U Lasti se radi punom parom.
Nova moderna oprema iz Italije, Njemačke i Švicarske je montirana i već je obavljena testna proizvodnja. Planirano je da Lasta proizvodnju počne u prvim mjesecima ove godine, javlja Federalna.
„Za početak će biti standardni Lastini prepoznatljivi proizvodi – štrudla, čajni kolutići, Linđo,vafli i slično. To je nešto što kupci doista dugo čekaju“, kaže Marija Tolić, voditeljica projekta.
S nestrpljenjem čekaju kupci, ali i oni koji će raditi u Lasti. Zapošljavanja će, kažu u tvornici, ići po segmentima i ovisit će o potražnji koja bi dirigirala dinamiku posla i broj smjena. No, unatoč opremi koja ne zahtijeva više isključivo manuelne radove, broj radnika neće biti mali. Bit će to, poručuju, mala vojska stručnjaka iz svih sfera koja je dijelom već bila na obuci izvan naše zemlje.
„Mi posebno očekujemo u izvozu dobre rezultate jer je kapacitet ovdje nekih 15.000 tona. To bh. i regionalno tržište ne mogu potrošiti, ali mi smo već u kontaktu s drugim tržištima i već smo poslali uzorke“, ističe Petar Ćorluka, vlasnik Tvornice keksa i vafla Lasta Čapljina.
Keksi i štrudle besplatno su dijeljeni kupcima kako bi se dobile povratne informacije o kvaliteti, ali i potražnji. Oboje je ispunilo očekivanja i u Lasti hvataju zamah. Osim standardnih Lastinih proizovda, bit će tu i mnogo noviteta. Ne samo da su kupili nove strojeve – obnovili su cijeli objekt na koji su postavili i solarne panele.
„Mi ćemo sami proizvoditi struju. Vidimo i sada da poskupljuje i plin i struja, tako da će ovdje biti instalirano ukupno megavat i po struje i mi nećemo ovisiti o cijenama na svjetskom tržištu“, dodaje Ćorluka.
Za vlasnika, ali i cijeli tim stručnjaka, Lasta je bila, kako kažu, veliki izazov, ponajprije zbog činjenice da je jug Hercegovine po njoj bio prepoznatljiv.
Sedamdeseti rođendan, čini se, ipak neće dočekati onako kako su joj namijenili lošom privatizacijom s početka 2000. godine. Uništena i zaboravljena poput mnogih tvornica u našoj zemlji.
