Već peti mjesec u nizu naš se planet “prži” na rekordnim zabilježenim temperaturama. Ovoga ljeta mjerenja su pokazala rekordne mjesece, a trend se nastavio i duboko u jesen, javlja Bug.
Europski projekt Copernicus objavio je da je protekli listopad također bio najtopliji otkako je mjerenja. Globalno je, kažu, izmjerena temperatura bila 0,69°C viša od prosjeka u razdoblju 1981.-2010., a ista je situacija zabilježena i u većini Europe.
Istok i jugoistok našeg kontinenta bili su iznadprosječno topli, dok je sjever i sjeverozapad zabilježio nešto niže temperature od spomenutog prosjeka. Ukupno gledajući protekli je mjesec u Europi bio 1,1°C topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka.
Arktik, SAD, Kanada, Bliski istok, Sjeverna Afrika, Južna Amerika, Rusija, Australija i istok Antarktike također su zabilježili natprosječne temperature tijekom listopada. Tek zapadni dio SAD-a i Kanade je bio nešto hladniji, zajedno s tropskim dijelom Afrike.
Listopad je tako u prosjeku zaključen kao najtopliji ikada, ali vrlo blizu listopada 2015. godine, od kojeg je bio zanemarivo topliji, za tek 0,01°C. Treći najtopliji listopad bio je onaj iz 2017. godine, hladniji od ovogodišnjeg za tek 0,09°C.
??️ Last month's temperatures were 0.69°C above average, making #October 2019 the hottest on record. As can be seen in the picture, large parts of the #Arctic, most of #Europe, the eastern #USA and #Canada were most affected.
? Read the report here: https://t.co/aMmEm0c65b pic.twitter.com/zetwZo6CaE
— Copernicus EU (@CopernicusEU) November 5, 2019
Zaključno s ovim mjesecom čini se kako se Zemlja zagrijala za 1,2°C iznad predindustrijske razine. U skladu s ovim izvješćem ide i upravo odaslano upozorenje 11 tisuća svjetskih znanstvenika. Oni su potpisali studiju koja “jasno i jednoglasno” upozorava da se Zemlja nalazi u klimatskoj krizi. Moralna je obveza znanstvenika, kažu, upozoriti na neodržive razine globalnog zatopljenja.
Pozvali su cijeli svijet – politiku, privatni sektor i javnost – na snažnije akcije u području energetike, zagađenja, očuvanja prirode, proizvodnje hrane, ekonomije i upravljanja populacijom, kako bi se izbjegao najcrnji scenarij.
U njemu bi, kažu, došlo do neviđene ljudske patnje zbog klimatske krize, te su potrebni ogromni napori svih kako bi se to spriječilo.
