Izrazito visoke temperature, dugotrajni toplinski valovi, ekstremna suša, manjak oborina, niski vodostaji i učestali šumski požari obilježili su ljeto 2026. u Bosni i Hercegovini. Mostar i Bihać zabilježili su najtoplije ljeto od početka mjerenja, dok je u Bihaću istodobno zabilježeno i najsušnije ljeto u povijesti službenih mjerenja.
Ljetna sezona 2026. godine ostat će zapamćena po nizu međusobno povezanih klimatskih ekstrema koji su tijekom tri ljetna mjeseca zahvatili velik dio Bosne i Hercegovine. Izrazito visoke temperature zraka, dugotrajni toplinski valovi, manjak oborina, suša različitog intenziteta, niski vodostaji te učestali i intenzivni šumski požari obilježili su razdoblje od početka lipnja do kraja kolovoza.
Kako se navodi u Klimatološkoj analizi sezone Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ljeto 2026. svrstava se među najtoplija ljeta ikada zabilježena na području Bosne i Hercegovine.
Posebno se izdvajaju Mostar i Bihać, gdje je ljeto 2026. bilo najtoplije od početka mjerenja. Drugo najtoplije ljeto zabilježeno je u Gradačcu, Livnu, Tuzli, Bugojnu i na Ivan-sedlu, iza rekordnih ljeta 2024. ili 2012. godine.
U Sarajevu i Sanskom Mostu ljeto 2026. zauzelo je treće mjesto među najtoplijim ljetima od početka mjerenja, dok su na ostalim meteorološkim postajama najtoplija ljeta uglavnom zabilježena 2024., 2012., 2022., 2003. i 2017. godine.
Mostar s čak 87 vrućih dana
Srednja sezonska temperatura zraka tijekom klimatološkog ljeta, od 1. lipnja do 31. kolovoza 2026. godine, kretala se od 18,5 °C na Ivan-sedlu do čak 28,7 °C u Mostaru.
Odstupanja temperature u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine bila su pozitivna na svim promatranim postajama. Prosječne temperaturne anomalije kretale su se od 1,7 °C na Ivan-sedlu do čak 3,4 °C u Gradačcu.
Najveća odstupanja zabilježena su tijekom kolovoza, kada su srednje temperature zraka na pojedinim područjima odstupale i do 5 °C od uobičajenih vrijednosti.
Prema raspodjeli percentila, ljeto 2026. bilo je ekstremno toplo u Mostaru i Bihaću, dok su vrlo tople prilike zabilježene u Sarajevu, Sanskom Mostu, Tuzli, Zenici, Livnu i Gradačcu.
Sezonsko odstupanje temperature u Mostaru iznosilo je 3,3 °C, dok je u Bihaću iznosilo 3,1 °C, zbog čega su obje meteorološke postaje svrstane u kategoriju ekstremno toplog ljeta.
Koliko je ljeto bilo neuobičajeno vruće najbolje pokazuje broj toplih i vrućih dana.
U Mostaru su tijekom ljeta 2026. zabilježena 92 topla dana, odnosno dana s maksimalnom temperaturom od najmanje 25 °C, te čak 87 vrućih dana s maksimalnom temperaturom od najmanje 30 °C.
Za usporedbu, prosjek broja vrućih dana u Mostaru za razdoblje od 1961. do 1990. godine iznosi 50 dana, što znači da je tijekom ljeta 2026. zabilježeno znatno više vrućih dana od dugogodišnjeg prosjeka.
Izrazito visoke temperature zabilježene su i u drugim gradovima. Sarajevo je tijekom ljeta imalo 79 toplih i 47 vrućih dana. Broj vrućih dana u glavnom gradu gotovo je četiri puta veći od prosjeka za razdoblje od 1961. do 1990. godine, kada je prosječno bilo 12 takvih dana.
U Tuzli su tijekom ljeta zabilježena 84 topla i 60 vrućih dana, što također potvrđuje razmjere toplinskog vala koji je obilježio ovogodišnju sezonu.
Ekstremna suša i manjak oborina
Uz izrazito visoke temperature, drugo veliko obilježje ljeta 2026. bio je nedostatak oborina.
Prema Klimatološkoj analizi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ljeto je s aspekta oborina bilo ekstremno sušno, sušno, a samo ponegdje normalno.
Količina oborina bila je prostorno i količinski neujednačena, zbog čega su ocjene oborinskih prilika varirale od postaje do postaje. Ipak, na većini meteoroloških postaja ukupna sezonska količina oborina bila je manja od prosječne.
Lokalno su zabilježeni pljuskovi praćeni grmljavinskim nevremenom i tučom, i to u Tuzli, Bosanskom Petrovcu, Tomislavgradu i Zenici, najčešće tijekom lipnja.
Međutim, tijekom kolovoza gotovo je posvuda zabilježen izražen manjak oborina, što je dodatno pridonijelo pojavi suše različitog intenziteta, od slabe do ekstremne.
Sustavi visokog atmosferskog tlaka nad zapadnom Europom zadržavali su toplinu, dok su ekstremno visoke temperature dodatno pojačavale već prisutnu sušu. Kombinacija dugotrajne vrućine, manjka oborina i sve sušnijeg tla stvorila je uvjete za kaskadni utjecaj suše i pojavu požara.
Bihać imao najsušnije ljeto od početka mjerenja
Posebno se izdvaja Bihać, gdje je ljeto 2026. bilo najs ušnije od početka službenih mjerenja.
U Mostaru je istodobno zabilježeno drugo najsušnije ljeto, nakon 2022. godine.
U Sanskom Mostu ljeto 2026. zauzelo je peto mjesto među najsušnijim ljetima, nakon 2012., 2017., 2000. i 2003. godine.
Sarajevo je ljeto 2026. svrstalo na sedmo mjesto među najsušnijim ljetima, nakon 2012., 2000., 2024., 2013., 2021. i 2007. godine.
Analiza sezonskih količina oborina u odnosu na prosječne vrijednosti za razdoblje od 1991. do 2020. godine pokazuje koliko je manjak kiše bio izražen. Odstupanja su se kretala između svega 32 posto prosječne količine oborina u Gradačcu i 77 posto u Livnu.
U Mostaru u kolovozu palo samo 8,7 milimetara kiše
Podaci za Mostar posebno jasno pokazuju tijek izrazito sušnog ljeta.
Tijekom lipnja u Mostaru je palo 38,8 milimetara oborina. U srpnju je zabilježeno 25,2 milimetra, dok je u kolovozu palo svega 8,7 milimetara oborina.
Takav manjak kiše, u kombinaciji s dugotrajnim visokim temperaturama i velikim brojem vrućih dana, dodatno je pogoršao posljedice suše i stvorio uvjete za pojavu i širenje šumskih požara.
Sažetak ljeta 2026. pokazuje kako su se klimatski ekstremi tijekom protekla tri mjeseca međusobno nadovezivali. Visoke temperature pojačavale su isušivanje tla, manjak oborina produbljivao je sušu, dok su sušni uvjeti i dugotrajna vrućina stvarali pogodne okolnosti za učestale i intenzivne požare.
Ljeto 2026. tako je na brojnim meteorološkim postajama u Bosni i Hercegovini ostavilo povijesne rezultate – od rekordnih temperatura u Mostaru i Bihaću, preko rekordno sušnog ljeta u Bihaću, do velikog broja vrućih dana koji je višestruko premašio dugogodišnje prosjeke.
