Naslovnica Hercegovina Mario Vasilj: Gospina djeca slikom i riječju

Mario Vasilj: Gospina djeca slikom i riječju

Nakon triju objavljenih knjiga Marija Vasilja o Međugorju i Gospinim ukazivanjima Gospina škola , vidioci svjedoče, ; Gospini apostoli , Vicka svjedoči ; Gospini apostoli, Mirjana svjedoči, prevedenih na deset jezika, pred nama je i njegova četvrta knjiga istoga tematsko – motivacijskog određenja pod naslovom Gospina djeca

Knjiga je ostvarena u skladnu sintetskome obliku i osebujnoj kombinaciji rječotvornog i likovnog izraza. I u književnome i u slikovnom pogledu djelo je u načelu namijenjeno djeci , ali ne u strogo ograničenom smislu određenoj dječjoj dobi, već djeci uopće, a prepuštajući izbor , vrjednovanje i čitateljsko zadovoljstvo njihovu afinitetu i interesu.

Pisac teksta posve zasnovano, stilski dotjerano, logički dosljedno, psihološki uvjerljivo i prikladno te pedagoški primjereno, što više kao didaktički i metodički znalac , svjestan autorske zadaće važnost literarne teme i čitateljskog percepcijskog obzora , da bi potaknuo što dublji i što šiti doživljaj, iznalazi kreativnu suradnju s odabranim ilustratorom Trpimirom Grgićem, slikarom likovno obrazovanim , koloristički razigranim koji će neobuzdanim tonovima u zamamnoj estetskoj osebujnosti i stvaralačkom zajedništvu s autorom teksta donijeti puninu otajstva dječjih susreta  s Gospom te darivati rajsku ljepotu i nebeski mir, odnosno posredstvom dječjeg srca I Gospine blizine graditi nebeski život na zemlji.

Kroničarski sustavno, postupno i suvislo autor oživljava priču nalik putopisu govoreći uo Gospinoj djeci – vidiocima od 26.lipnja 1981. godine kada su se prvi put sreli s njom na Podbrdu, bijakovskome zaseoku. Ta je scena posebno tenziotvorna, puna čudesnih osjećaja, iznenadnosti, straha ali i radosti , a posebice čuđenja  što su imali takvu milost u ovozemaljskom životu. Taj itinerari, poslužimo se putopisnim terminom, utemeljen na čudesnom“ putovanju“ s Gospom , počevši od samoga Gospina ukazanja, djeluje zanosno donoseći djeci i narodu novu snagu, oživljuje nadu, premda znam da je i zadavao muke i progonstva što su ih provodile tadanje vlasti.

U slikovnici se Gospa djeci očituje puna majčinske ljubavi, djevičanske čistote i božanske moći, pogotovo kao zagovornica mira i dobra. Dakako, tu se i fratri  ( osobito fra Jozo i fra Slavnko, u slikovnici posebno istaknuti ) , ustrajni martiri puni vjere i ljubavi koji ne uzmiču ni pred kakvom silom te kao uzorni vjeroučitelji, odgojitelji i skrbnici djece, unatoč svemu, hrabro šire Gospine poruke. Na kraju slikovnice svim je vidjelicama i vidiocima ponaosob posvećena po jedna stranica i svatko od njih nosi Gospinu poruku, počevši od Ivanke, Mirjane, do Ivana Jakova, Vicke i Marije.

Slikovnica završava predstavljanjem znakovitih mjesta Gospina ukazanja – opisom Brda ukazanja, Križevca, te kratkim povijesnim prikazom crkve sv. Jakova u Međugorju. Ova slikovnica pokazuje kako slika i riječ, ostvareni u skladnu jedinstvu, uspješno djeluju na čitatelja estetski ga oplemenjujući, odgojno i obrazovno snažeći a sve to čineći etički i vjerski poticajno. Kaže li se da slikovnica kao stanovit literarno – likovni žanr ima dvostruk stvaralački učinak, ta se izjava i u ovom slučaju potvrđuje, jer se i tekst snagom riječi i slika činom svoga likovnog izraza slijevaju u uspjelo sinkronizira ni jedinstven doživljaj koji će se navlastito buditi i razvijati kod djece, ali i u svijetu odraslih čitatelja. Zbog izvorne snage riječi i zbog istinske ljepote slike, mnoge stranice ne bi trebalo ni prevoditi jer ovakva slikovnica lako nadvladava granice postajući zajedničko dobro svih ljudi sve djece svijeta.

I zato „ pišite, pišite za djecu, ali tako da vašu knjigu pročita i odrasli, i, pročitavši je , da na krilima mašte otplovi u svijetle godine svoje mladosti“, poručuje Visarion Bjelinski, veliki književni kritičar i teoretičar.

( Mario Vasilj , Gospina djeca, FRAM ZIRAL , Mostar , 2018.)

Akademik Šimun Musa