13.8 C
Mostar
Petak, 23 veljače, 2024

Martin Raguž: Situacija u BiH se radikalizira, Dodiku se sužava manevarski prostor

Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa. Ako se u Banja Luci skandira da je to Srbija, onda nema Dejtona, ako nema Dejtona, onda smo na početku. Dodik se mora opredijeliti ili je Dejton ili Srbija, kaže u intervjuu za Mrežu Martin Raguž, bivši predsjednik HDZ-a 90.

- Oglas -

Raguž govori i o okovima Dejtona, novom ugovoru za europsku BiH, neodgovornoj vlasti, političkom radikalizmu, hibridnom ratu protiv vlastite zemlje, Europskoj uniji, BiH, povratku u politiku.

– Činjenica je da je Dejtonski mirovni sporazum zaustavio jednu ogromnu destrukciju, stradanje civila, jednu humanitarnu katastrofu bez presedana, najveći egzodus u poslijeratnoj Europi. Mir nije sve, ali bez mira sve je ništa. Još uvijek imamo mir koji nije savršen, ali je i on bolji od nastavka rata – kazao je Raguž na početku razgovora.

Dodao je da je 28 godina sasvim dovoljno da vidimo i dobre i loše strane Dejtona. Loša strana je da, bez obzira što je Dejton osigurao kontinuitet države Bosne i Hercegovine – ona je sad ustrojena na jedan novi način, kaže Raguž.

- Oglas -

– Kao država tri konstitutivna naroda, BiH je sastavljena od dva entiteta. Taj novi okvir je pokazao niz slabosti. Od neravnopravne pozicije kako konstitutivnih naroda, tako i diskriminacije građana u individualnom smislu. Mogućnost blokada, različitih interpretacija, a la carte uzimanje vrijednosti i ključnih sadržaja Dejtonskog sporazuma. Došlo je do krajnjih granica – zaglavili smo se 28 godina nakon Dejtona – pojasnio je on.

Novi društveni ugovor za europsku BiH

Bosni i Hercegovini treba novi društveni suvremeni konsenzus odnosno novi društveni ugovor za europsku Bosnu i Hercegovinu, ocijenio je Raguž.

- Oglas -

– On bi podrazumijevao dogovor ključnih predstavnika i institucija u BiH oko nekoliko temeljnih načela važnih za njenu budućnost. Prvo da je BiH međunarodno priznata, suverena, demokratska, multietnička država, koja crpi svoj kontinuitet, ne samo iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, već iz raznih povijesnih događaja. Ovih dana se obilježava godišnjica ZAVNOBiH-a, svi i tu selektivno uzimaju neke stvari. Suština je da je BiH već tada bila definirana kao multietnička država. Ona takva treba biti uvijek, da se svi osjećaju ugodno, bez konfrontacije. To je taj izazov oko kojeg trebamo postići dogovor – naveo je.

Raguž ističe da nam geopolitičke okolnosti idu na ruku da se strateški opredijelimo da želimo biti dio jednog civiliziranog, mirnog svijeta.

– Negativni obrasci predugo traju, temeljno je pitanje da svi moramo poći od sebe, mediji, obrazovanje, civilno društvo, vjerske institucije, svi moraju biti uključeni. Mora se vratiti vjera da je ovdje moguće živjeti. Mora se voditi istinski dijalog, da se konačno postigne konsenzus. Konsenzus nam treba oko europske budućnosti, ne vidim alternativu tome, konsenzus oko demokratskih institucija, a ne izmještanju procesa… vratiti vjeru u pozitivnu paradigmu – kaže Raguž.

Nema prostora, bez obzira na različite interpretacije, ističe Raguž, da se dalje negativno i selektivno koristi Dejtonski mirovni sporazum.

– Moramo govoriti argumentima. Ovo što smo vidjeli na Dan državnosti u Banja Luci, bilo je skandiranje ‘ovo je Srbija’, ako se vi pozivate na Dejton, a predsjednik RS-a se stalno poziva na Dejton, onda Banja Luka ne može biti Srbija. Oni se moraju opredijeliti – ili je Dejton na koji se pozivaju ili je Srbija. Ako je Srbija onda nije Dejton. Ako nije Dejton onda smo na početku, stvari se uozbiljuju – poručio je.

On je dodao:

– Druga dimenzija je oko nadležnosti, one nisu oduzete RS-u niti FBiH, one su prenesene. Ja sam bio član Kolegija Parlamenta u vrijeme kada su najvažnije reforme urađene, ne možemo reći da su one nasilu provedene. Za njih su glasovali svi predstavnici i oba entiteta i svih konstitutivnih naroda i građana. Između te dvije krajnosti, moramo naći neki srednji put, koji neće biti osporavanje dejtonske RS, FBiH ili konstitutivnosti naroda nego nadogradnja Dejtona na putu za Europu. Da taj put skratimo u interesu svih, a ne protiv nekoga – objašnjava Raguž.

Na pitanje zašto međunarodna zajednica ne zaustavi Milorada Dodika u prijetnjama odcjepljenjem, kazao je da se ‘ta vrsta manevarskog prostora sužava’. Dodao je i da ovakva BiH ne treba Europskoj uniji.

– Govorim o ubrzanom integriranju. Ali ovo je neizdrživo za Europu, ovo više nije pitanje sigurnosti BiH, ovo je pitanje europske sigurnosti. Svjetski poredak se urušava na dnevnoj osnovi. Vidimo šta znače Ujedinjene nacije, zemlje koje su članice Vijeća sigurnosti imaju veto, one bi trebale čuvati svjetski poredak, ali tko će nas čuvati od tih zemalja koje napadaju taj poredak. Mislim da je mjesto Europe u tom svijetu ključno kao korektiva. Europa nije kleknula, nije idealno odgovorila na sve izazove, postala je svjesna da ovaj prostor mora integrirati i mi tu šansu moramo zgrabiti – naveo je Raguž.

Prema njegovim riječima, posjeta generalnog tajnika NATO-a ovoj regiji pokazuje da NATO prepoznaje značaj ovog prostora u sigurnosnom smislu, i nužnosti preventivnog djelovanja da ne bi došlo do prelijevanja sukoba i otvaranje žarišta u srcu Europe.

– Neposredno iskustvo ovih ratova pokazuje da bi svako novo prelijevanje krize bilo pogubno za sve one koji bi to pokrenuli – kaže Raguž.

O navodima da u BiH postoje terorističke ćelije i paravojni kampovi za obuku, kaže:

– Nažalost, mi nismo izgradili tu vrstu institucionalne odgovornosti, ljudi koji su izašli s tim informacijama su nosioci najodgovornijih dužnosti u sigurnosnom i vojnom smislu, prvo su te informacije trebali podijeliti unutar institucija i vidjeti koliko su utemeljene, prije nego što ih iznosite u javnost. Kao da se želi stvoriti trajna psihoza neodrživosti života ovdje i potencijalne stalne ratne ekspanzije i ugroženosti.

Kako je naveo, takvim izjavama se još više radikalizira stanje u BiH – očito je interes određenim političkim strukturama da dođe do radikalizacije.

Treba dekontaminirati javni prostor, a te ljude koji stvaraju dodatnu psihozu treba politički sankcionirati, poručio je Raguž. Ovo je jedna vrsta hibridnog rata protiv vlastite zemlje, dodao je on.

Državna koalicija

Kada je riječ o državnoj koaliciji kaže da je to neodgovorna vlast.

– Oni su zajedno odgovorni za ono što su najavili, a to je ispunjavanje 14 europskih prioriteta, pokretanje investicija i privrede, i otklon od dosadašnjih konfrontirajućih politika. Imamo svega dva prioriteta riješena. Imamo način da jedni drugima prebacuju odgovornost za to. Svi su oni odgovorni jer zajedno čine parlamentarnu većinu – kategoričan je Raguž.

Složio se s ocjenama da je federalni nivo u tihoj blokadi, ali je odbacio tvrdnje da je to zbog jednog čovjeka i imenovanja Marina Vukoje.

Vraćanje povjerenja

– Zašto se to pravo da se izabere neko u ime hrvatskog naroda vezuje stalno za Dragana Čovića. Mislim da je to pogrešno. Nisam ni za kakve ucjene, ni s hrvatske ni s bilo čije strane, ali jesam za argumente, međusobno poštivanje i istinski multietničku BiH, tako da stvari su puno dublje i šire. Nijedan manipulativni obrazac ni s hrvatske ni s bošnjačke strane nije dobar za državu. Ne može se vratiti povjerenje dok se u FBiH pokušava nametati izborna i druga volja Hrvatima. Bosansko-bošnjačko političko strukturiranje treba se na neki način fokusirati na to da ovo nije država samo jednog naroda, nego tri konstitutivna naroda.

Na kraju je rekao da se u dnevnu politiku nije vratio.

– Prihvatio sam da, kroz Programsko vijeće na čijem sam čelu, pomognem Devedesetki. Da mladi ljudi počnu vraćati vjeru u politiku – zaključio je Raguž.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,150PretplatniciPretplatiti
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
13.9 ° C
13.9 °
13.9 °
67 %
6.2kmh
75 %
Pet
13 °
Sub
12 °
Ned
12 °
Pon
17 °
Uto
15 °

Najnovije

spot_img