Bivši hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač ocijenio je da su reakcije Europske unije na veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji bile nedovoljno snažne. Ozbiljnije kritike, prema njegovim riječima, stigle su prvenstveno iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok je upozorio i na, kako smatra, sve izraženiju degradaciju vrijednosnog sustava političkog Zapada.
Bivši hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač komentirao je za Dnevnik 2 reakcije međunarodne zajednice na veličanje pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Srbiji, ocijenivši kako su reakcije Europske unije bile „mlake“.
Prema njegovim riječima, ozbiljnije kritike na račun takvog odnosa prema događajima u Srbiji stigle su prije svega iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Velika Britanija, podsjetio je Kovač, pozvala je srbijanskog diplomata na razgovor zbog veličanja Mladića, dok je reagirala i Hrvatska kao članica Europske unije.
„Kao što vidimo, jedine dvije zemlje u kojima postoje ozbiljne kritike na račun mlakosti iz EU, iz zemalja članica EU, su Hrvatska i Bosna i Hercegovina“, kazao je Kovač.
„Prisustvujemo degradaciji vrijednosnog sustava“
Govoreći šire o odnosu političkog Zapada prema međunarodnom pravu i vrijednostima koje su desetljećima bile isticane kao temelj europske i zapadne politike, Kovač je upozorio na ono što smatra relativizacijom tih načela.
Po njegovoj ocjeni, dolazi do relativizacije međunarodnog prava i gubitka vrijednosti u koje se politički Zapad desetljećima pozivao.
„Događa se jedna relativizacija međunarodnog prava, jedna nihilizacija, gubitak vrednota u koje su se ljudi na političkom Zapadu zaklinjali desetljećima“, rekao je Kovač.
Dodao je kako Hrvatska formalno pripada tom političkom krugu, dok Bosna i Hercegovina nastoji postati njegov dio kroz proces pristupanja Europskoj uniji.
Kovač: „Propala je haška pedagogija“
Posebno se osvrnuo na, kako je rekao, izostanak konkretnijih reakcija država članica Europske unije.
Istaknuo je da su se iz Sjedinjenih Američkih Država oglasila dva senatora i jedan kongresnik, dok ozbiljnije reakcije europskih država uglavnom, prema njegovoj ocjeni, nisu uslijedile.
Kovač je u tom kontekstu govorio i o onome što je nazvao „propalom haškom pedagogijom“.
Prema njegovim riječima, snažnija reakcija Europske komisije mogla je biti upućena izravno srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, uz jasnu poruku da događaj ne smije poprimiti obilježja državnog pogreba.
Kovač je pritom kritizirao objašnjenja prema kojima se tvrdilo da nije riječ o državnom pogrebu, navodeći kako su, prema njegovim riječima, bile vidljive vojne počasti.
„Srbija ima svoju etiku, ali Hrvatska i BiH mogu upozoravati“
Govoreći o stanju u Srbiji, Kovač je ocijenio kako se etika koja, prema njegovim riječima, prevladava u toj zemlji teško može promijeniti izvana.
Ipak, smatra kako Hrvatska i Bosna i Hercegovina mogu djelovati unutar vlastitih političkih zajednica i svojim partnerima na političkom Zapadu ukazivati na posljedice takvog odnosa prema vrijednostima.
„Srbija očito ima svoju etiku. Ona je kakva jest, ali mi možemo utjecati na dvije stvari. Prvo, da ipak signaliziramo svojim partnerima na političkom Zapadu da to nije dobro, da to nije dobro ni za njih, jer se gube vrijednosti“, poručio je Kovač.
Geopolitika, prema Kovaču, ipak ima prednost
Na pitanje kakva bi trebala biti reakcija Europske unije prema Srbiji te bi li Bruxelles trebao zaustaviti pregovore i pristupna sredstva, što su zatražila 23 zastupnika Europskog parlamenta, Kovač je zaključio kako u odnosu prema Srbiji prevladavaju geopolitički interesi.
„Geopolitički interesi prevladavaju, a ne etički standardi“, ocijenio je.
Dodao je kako se o važnosti etičkih standarda govorilo desetljećima, iako su geopolitički interesi, prema njegovoj ocjeni, oduvijek imali veliku težinu u međunarodnoj politici.
Kovač je na kraju ocijenio kako u dijelu država članica zapadne Europe, ali i unutar Europske komisije, i dalje postoji uvjerenje da bi se Srbiju približavanjem Europskoj uniji moglo udaljiti od Rusije.
