Umjetno jezero nastalo izgradnjom HE Mostar ima ogroman potencijal za turizam i rekreaciju, no bez sustavne potpore gradskih i županijskih vlasti njegov razvoj i dalje ostaje – na dugom štapu.
Mostarsko jezero čeka svoju priliku
Ako krenete uzvodno od ušća prema izvoru Neretve, najveće hercegovačke rijeke, otprilike na polovici njezina toka smjestilo se Mostarsko jezero – umjetna akumulacija nastala izgradnjom Hidroelektrane Mostar u razdoblju od 1984. do 1987. godine. Danas, gotovo četiri desetljeća kasnije, ovaj prostor i dalje traži svoje mjesto na turističkoj karti grada.
Jezero se prostire na površini od 112 hektara (1,12 km²), dugo je oko deset kilometara, a maksimalna dubina doseže 20 metara. Razina vode ovisi o radu hidroelektrane te se može mijenjati i do pet metara. Unatoč tome, riječ je o iznimno atraktivnom prirodnom ambijentu, svega pet kilometara sjeverno od središta Mostara.
Mostarsko jezero posebno je zanimljivo ribolovcima zbog bogatstva ribljeg fonda, među kojima se ističu potočna i mehkousna pastrmka. No njegov potencijal daleko nadilazi ribolov.
Ljetna alternativa moru
Posljednjih godina jezero se sve češće koristi kao ljetna alternativa moru. Iako nadležni naglašavaju da je kupanje na vlastitu odgovornost, brojne uređene lokacije privlače sve veći broj građana i turista.
Najpoznatija je plaža u Raštanima, gdje su nedavno izvedeni radovi na nasipanju šljunka, čišćenju korita i uređenju obale. Tu su i pješčane dionice, osobito atraktivne obiteljima s djecom, kao i plaža Pijesak u blizini grada, koja nudi prostor za sunčanje i prirodne, stijenama zaštićene bazene.
Osim kupanja, posjetitelji mogu uživati u kajak turama, šetnji i vožnji bicikla uz obalu. Redovito se organiziraju i ekološke akcije čišćenja, u suradnji s ronilačkim klubovima i lokalnom zajednicom.
Zanimljivo je kako su strani turisti već prepoznali vrijednost ovog prostora. Tijekom proljeća i ljeta kamperi se nerijetko mogu vidjeti uz obalu, gdje besplatno borave i uživaju u prirodnom okruženju.
Planovi postoje, ali realizacija izostaje
Još prije rata postojali su planovi za izgradnju velikog vodenog centra na istočnoj obali jezera. Određeni radovi su i započeti, no projekt nikada nije dovršen. I nakon rata spominjane su ideje o uređenju šetnica, biciklističkih staza, ugostiteljskih sadržaja i sportskih zona, ali konkretnih pomaka zasad nema.
Lokalna zajednica ulaže napore, no bez snažnije potpore Grada Mostara i Hercegovačko-neretvanske županije teško je očekivati ozbiljniji iskorak. Informacije o konkretnim planovima rijetko dospijevaju u javnost, a ovaj dio grada često ostaje izvan fokusa razvojnih strategija.
Produženje šetnice kroz Raštane prema jezeru, uz izgradnju biciklističke staze sve do Vojna, stvorilo bi jedinstvenu rekreativnu zonu duž nekoliko kilometara. Na istočnoj strani, od Sutine prema jezeru, postoji prostor za uređenje dodatnih sadržaja, parkirališta i manjih ugostiteljskih objekata.
Istodobno, nužna je i sanacija ceste od Vojna do Mostara, koja je posljednjih godina postala alternativa magistralnom pravcu te je osobito prometna tijekom ljetne sezone.
Mostarsko jezero ima sve preduvjete da postane snažan turistički i rekreativni centar sjevernog dijela Mostara. Potencijal je očit, interes građana i turista postoji – ostaje pitanje hoće li nadležne strukture napokon prepoznati priliku koja im se nalazi gotovo pred kućnim pragom.
