20 C
Mostar
Ponedjeljak, 17 svibnja, 2021

Može li preživjeti Zračna luka Mostar?

Pandemija COVID-a 19 negativno se odrazila na sve sfere života, a ako bismo birali branšu koja je najviše stradala uz turizam bi to bio, za ovu granu usko vezani, zračni promet.

Aerodromi bilježe ogromne padove broja putnika, i ne postoji luka u Europi koja nije osjetila pad, a ako bi se potražio aerodrom koji je s koronom izgubio najviše, to bi mogao biti mostarski, koji se s velikim brojem putnika i avio linija nije mogao pohvaliti ni u normalnim vremenima.

Nitko nije otpušten

Otkako je pandemija nastupila, u Mostar se ne slijeće, niti se s ovog aerodroma polijeće. Ipak, zahvaljujući vlastima u našoj zemlji, Zračna luka i dalje radi, točnije djelatnici dolaze na posao i primaju za to plaće, iako se promet ne bilježi.

Prema saznanjima do kojih smo došli, Grad Mostar Zračnoj luci nije pomogao u vremenu koronavirusa, dok su upomoć odmah pritekli Vlada HNŽ-a i Vlada FBiH, zahvaljujući čemu je luka zasad opstala.

Ugovori o djelu s ranijim suradnicima nisu produženi, ali nitko od uposlenih otkako je nastupila pandemija srećom nije dobio otkaz. Plaće se redovito isplaćuju i one nisu umanjene.

Istina, s obzirom na smanjenje broja radnih sati na pola (radi se prema principu radni dan – neradni dan) umanjeni su iznosi koji se djelatnicima uplaćuju za troškove prijevoza i topli obrok. Također, vrijedi istaći i kako su tokom pandemije u sklopu projekta određeni pripravnici zaposleni i u Zračnu luku.

Aerodrom odnosno Zračna luka u fokusu su i novih gradskih vijećnika i gradonačelnika Marija Kordića. On je nakon što je izabran na čelnu funkciju Grada najavio predan rad i rješavanje brojnih problema, a u razgovoru za Klix osvrnuo se i na probleme aerodroma.

Najavio je će Gradsko vijeće i on osobno dati veliki doprinos za Aerodrom, za koji je ustvrdio da je najgori u Europi iako po prirodnom položaju ne bi trebao biti, uz vjeru da će zauzeti mjesto koje mu pripada.

– Nedavno je došlo do promjene Uprave i osobno sam upoznao novog ravnatelja. Mislim da se radi o čovjeku koji poznaje materiju i koji je jako motiviran da mostarski aerodrom vrati tamo gdje mu je mjesto, a to je da bude generator razvoja turizma u Mostaru. Razgovarali smo o idejama kako to stvarno i učiniti. Dotakli smo se čak i nekih sitnih stvari koje nedostaju, poput profesionalne vatrogasne i medicinske brigade, rezervoara goriva i opreme koju moramo imati kako bi Svjetska regulatorna agencija za Civilno zrakoplovstvo dozvolila da se u Mostar može spuštati. Razgovarali smo o njegovim planovima i produženju piste kako bi mogli napraviti kargo priču. Sve ideje koje je on prezentirao idu u smjeru da ćemo aerodrom ipak uspjeti pokrenuti, a ja ću od Gradskog vijeća tražiti da on postane jedna od top tema, rekao je Kordić.

Kosovo za primjer

Zajedno je 21 aerodrom u 2020. prevezao 7,5 milijuna putnika, dok je godinu ranije bilo 21,9 milijuna putnika. Najviše u našoj regiji pogođeno je slovensko tržište s prosječnim padom od 83,3 posto.

Hrvatska je četvrta najpogođenija država u Europi kada je riječ o zračnom prometu, dok je Kosovo, s druge strane, bilo najotpornije s najmanjom stopom pada u odnosu na 2019, a aerodrom u Prištini je u velikoj mjeri “spasila” dijaspora.

– Naš promet se uglavnom oslanja na dijasporu koja živi i radi u inozemstvu, što znači da većina njih ima državljanstvo i boravišnu dozvolu u zemljama u kojima žive, rekao je glavni operativni ravnatelj prištinskog aerodroma Gokmen Aritay.

Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu je ostao najprometniji od svih aerodroma u zemljama bivše Jugoslavije, piše Ex-yu Aviation News, ali je svejedno izgubio najviše putnika – 4,2 milijuna, odnosno imao je pad od 69,1 posto.

Prema smanjenju broja putnika, aerodrom u Beogradu slijede onaj u Dubrovniku i Splitu sa po više od dva milijuna putnika manje, zatim aerodromi u Skopju, Ljubljani i Tivtu. Prema postotku najviše putnika izgubili su Mostar, Pula, Dubrovnik, Rijeka i Tivat.

Na mostarski aerodrom tijekom 2020. sletjela su 1.374 putnika, dok je broj putnika u 2019. iznosio 32.866 putnika. U procentima pad u 2020. iznosio je 95.8 posto.

H. Ž./Dnevni list

Najnovije: