Kada se govori o znanosti u našim, ali i europskim predjelima, raspravljajući o bilo kojoj temi, prije ili kasnije spomenut će se ime jednog od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika.
Jer upravo na današnji dan, 18. svibnja 1711. u najvećem gradu na jugu Hrvatske, odnosno tadašnjoj Dubrovačkoj Republici, rođen je Ruđer Bošković. Pjesnik, filozof, član isusovačkog reda bio je pravi „influencer“ u Europi 18. stoljeću, gdje se pomno pratio njegov rad, te je bio jako cijenjen i poštovan.
Opus njegovog zanimanja nije baš jednostavno složiti u jednu cjelinu. Širok spektar rada vezan je za fiziku i Newtonova djela, zatim statiku u graditeljstvu najvažnijih crkava u Europi, hidrotehničkim poslovima, okretanju i veličini zemaljske kugle itd. Zbog iznimnog rada na području geodezije, zaslužan je za stvaranje tadašnjih modernih geografskih karata, a također je i sam sudjelovao u rješavanjima geodetskih sporova u Italiji, gdje je i stekao naslov plemića. Neka od njegovih najvažnijih djela su „O sunčevim pjegama“, „Osvjetlosti“, „ O kometima“, „O oskulatornom krugu“, „ Djela koja se odnose na optiku i astronomiju“, razni putopisi, pjesme i sl. Preminuo je u Milanu 1787.
Iako ga vrlo često talijanski i srpski povjesničari, na svoj neki način, žele prisvojiti, pripadnost hrvatskom narodu mnogo je puta prikazana i dokazana. Mnoge osnovne srednje škole u Hrvatskoj, ali i dio i na prostoru BiH nose njegovo ime, po njemu je nazvana i Zračna luka Dubrovnik, kao i jedan mjesečev krater. Nakon izlaska iz SFRJ, njegov lik krasio je novčanice tadašnjeg hrvatskog dinara.
