Poznata i uspješna odvjetnica iz Mostara Nada Dalipagić analizirala je zakonski okvir i situaciju kada je u pitanju zaštita autorskih prava novinara u Bosni i Hercegovini, te zaključuje kako novinari uopće nisu zaštićeni, osim ako su zaključili valjan ugovor.
Autorska prava
Kada je u pitanju zakonski okvir za autorska prava u BiH Dalipagić navodi kako su ona uređena Zakonom o autorskim i srodnim pravima u BiH, a da je u članku 4. propisano: Autorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz područja književnosti,znanosti i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Autorskim djelom osobito se smatraju: pisana djela (književni tekstovi, studije, priručnici, članci i ostali napisi, kao i računalni programi), govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste naravi), dramska, dramsko-glazbena i lutkarska djela, koreografska i pantomimska djela, glazbena djela s riječima ili bez rijeci, audiovizualna djela (filmska djela i djela stvorena na način sličan filmskom stvaranju), djela likovnih umjetnosti (crteži, slike, grafike, kipovi i druga djela iste naravi), djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgrađeni objekti), djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafičkog i industrijskog oblikovanja, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, kartografska djela, prezentacije znanstvene, obrazovne ili tehničke naravi (tehničke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vještaka, prezentacije u plastičnom obliku i druga djela iste naravi). ”Zakon je jasno, dakle, definirao šta se smatra autorskim djelom, pa je točno odredio da je to individualna duhovna tvorevina iz područja književnosti, znanosti i umjetnosti bez obzira na vrstu, način i oblik izražavanja, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno”, navodi Dalipagić.
Ona ističe da je u članku 8. istoga Zakona jasno naznačeno koja autorska prava nisu zaštićena, pa je pod točkom d. rečeno da su to i dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadržane u obavijesti za tisak.
”Također, člankom 80. propisano je: Pravni poslovi kojima se prenose autorska imovinska prava ili druga prava autora, ili kojima se daju dopuštenja za iskorištavanje autorskih djela moraju biti u pisanom obliku, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Pravni posao koji nije zaključen u obliku iz stavka (1) ovoga članka bit će valjan ako su ugovorne stranke u cjelini ili u pretežitom dijelu ispunile obveze koje iz njega proizlaze. U tome slučaju sve prijeporne i nejasne odredbe pravnog posla glede vrste i opsega prenesenih prava tumače se u korist autora. Članak 98. istoga Zakona propisuje ugovor o stvaranju djela po narudžbi: Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor se obvezuje da stvori određeno autorsko djelo i primjerak toga djela preda naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to platiti ugovorenu naknadu. Naručitelj ima pravo nadzirati posao i dati autoru upute i zahtjeve u vezi s izgledom i sadržajem djela ako time ne zadire u nerazumnoj mjeri u autorovu slobodu znanstvenog ili umjetničkog stvaralaštva. Autorsko pravo na djelu po narudžbi, osim prava distribuiranja, zadržava autor, ako ovim Zakonom ili ugovorom nije drukčije određeno. Na ugovor o autorskom djelu po narudžbi na odgovarajući se način primjenjuju propisi kojima se ureduje ugovor o djelu”, objašnjava odvjetnica.
Dodaje kako ono što je jasno regulirano ovim Zakonom, a odnosi se na status novinara, su članci 100. i 103. Iz istih jasno proizlazi da ako autorsko djelo stvori zaposlenik u izvršavanju svojih radnih obveza ili prema uputama poslodavca, smatra se da su sva autorska imovinska prava isključivo prenesena na poslodavca za razdoblje od 5 godina od dana završetka tog djela, ako Ugovorom ili drugim aktom nije drugačije određeno. Nakon isteka ovoga roka, prava poslodavca prestaju tako što se vraćaju autoru, osim ako je poslodavac prije isteka toga roka zatražio njihov ponovni isključivi prijenos bez ograničenja. U tom slučaju, autoru pripada pravo na odgovarajuću naknadu za daljnje iskorištavanje njegova djela.
Ako je računalni program stvorio zaposlenik u izvršavanju svojih obveza ili pram uputama poslodavca ili ako ga je stvorio autor na temelju Ugovora o narudžbi smatra se da su sva autorska imovinska prava na takvom programu isključivo i u cjelini prenesena na poslodavca ili naručitelja ako Ugovorom nije drugačije određeno.
”Znači, kada sve analiziramo, autorska prava su najbolje zaštićena zaključenjem valjanog Ugovora”, ističe Dalipagić.
Povreda autorskih prava
Ono što posebno napominje jeste da su Kaznenim zakonom BiH propisana kaznena djela povrede autorskih prava, pa je zakonodavac odredio da su to kaznena djela: Zlouporaba autorskih prava, Nedozvoljeno korištenje autorskih prava, Nedozvoljeno korištenje prava proizvođača zvučne snimke, Nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije i Nedozvoljena distribucija satelitskog programa, pa je za počinjenje naznačenih kaznenih djela propisao visoke kazne.
”Članak 242. kaže da osoba koja pod svojim imenom ili pod imenom drugoga objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način priopći javnosti tuđe djelo koje se po zakonu Bosne i Hercegovine smatra autorskim djelom, ili dozvoli da se to učini, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez navođenja imena ili pseudonima autora objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način priopći javnosti tuđe djelo iz stavka 1. ovoga članka na kojem je označeno ime ili pseudonim autora, ili na nedozvoljen način unese dijelove tuđeg djela iz stavka 1. ovoga članka u svoje autorsko djelo, ili dozvoli da se to učini. Osoba koja uništi, izobliči, nagrdi ili na drugi način bez odobrenja autora izmijeni tuđe djelo iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. do 5. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navodi Dalipagić.
Nedozvoljena uporaba autorskih prava
Kada je u pitanju nedozvoljena uporaba autorskih prava, Dalipagić napominje da članak 243. kaže da onaj tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava ili osobe koja je ovlaštena dati odobrenje kada je odobrenje po zakonu Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, utvrdi na materijalnu podlogu, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granične crte, prikaže, izvede, odašilje, prenese, učini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi način uporabi autorsko djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ” Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez odobrenja umjetnika izvođača ili osobe koja je ovlaštena dati odobrenje kada je odobrenje po zakonu Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, snimi, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granične crte, prikaže, izvede, odašilje, prenese, učini dostupnim javnosti ili na drugi način uporabi izvedbu umjetnika izvođača. Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s ciljem da omogući neovlaštenu uporabu autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača proizvede, uveze, prenese preko granične crte, stavi u promet, iznajmi, omogući drugome uporabu ili korištenje bilo koje vrste opreme ili sredstva kojem je osnovna ili pretežita svrha omogućiti neovlašteno otklanjanje ili osujećivanje kojeg tehničkog sredstva ili računarskog programa namijenjenog zaštiti prava autora ili umjetnika izvođača od neovlaštene uporabe. Osoba kod koje se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje ili su nastali kaznenim djelom iz stavka 1. do 3. ovoga članka, a koja je to znala, mogla ili bila dužna znati,kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. do 3. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali kaznenim djelom iz stavka 1. do 3. ovoga članka, oduzet će se i uništiti”, objašnjava odvjetnica.
Nedozvoljena uporaba prava proizvoditelja zvučne snimke
Nedozvoljena uporaba prava proizvoditelja zvučne snimke također je kažnjiva, pa članak 244. kaže da onaj tko bez odobrenja proizvoditelja zvučne snimke kada je odobrenje po zakonu potrebno ili protivno njegovoj zabrani, emitira, umnoži izravno ili neizravno njegovu zvučnu snimku,neovlašteno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko granične crte ili učini dostupnom javnosti, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ”Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko bez odobrenja nositelja prava u svezi radiodifuzijskih emisija kada je po zakonu Bosne i Hercegovine takvo odobrenje potrebno ili protivno njegovoj zabrani, reemitira emisiju, ili snimi, umnoži ili stavi u promet snimku emisije. Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali kaznenim djelom iz stavka 1. do i 3. ovoga članka, oduzet će se i uništiti.
Nedozvoljena uporaba prava radiodifuzije, kaže da članak 245. kaže da onaj tko bez odobrenja ovlaštenog distributera enkriptiranog satelitskog signala proizvodi ili obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi način stavlja u promet materijalni ili nematerijalni uređaj ili sustav za dekodiranje takvog signala, ako zna ili mora znati da taj uređaj ili sustav pretežito služi za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, kaznit će kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Predmeti koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela ili su nastali kaznenim djelom iz stavka 1. i 2. ovoga članka, oduzet će se i uništiti”, navodi Dalipagić.
Dnevni list
