16.9 C
Mostar
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Nakon priznanja HVO-u, vrijeme je za ispravljanje političke štete prema Hrvatima u BiH

Ovogodišnja obljetnica VRO Oluja posebna je iz više razloga.

- Oglas -

Jedan je ciljana medijska kampanja pojmovima “normalizacija odnosa”, “iskorak” i “okretanje budućnosti”. Nitko relevantan u Hrvatskoj se ne protivi tim pojmovima u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, ali u toj kakofoniji nismo mogli čuti da hrvatski narod i vlasti pružaju ruku srpskoj nacionalnoj manjini već trideset godina.

Piše: Ivan Pepić, Večernjakova blogosfera

Franjo Tuđman je u govoru 30. svibnja 1990. zacrtao taj put: “težimo stvaranju društva u kojem će ljudske i radne sposobnosti, te građanske i moralne vrline, a ne podrijetlo i svjetonazorsko opredjeljenje, određivati položaj i vrijednosne sudove o pojedincu u društvu. Osim toga želimo graditi takvu istinsku demokraciju u kojoj će vladavina većine značiti zaštitu manjine.”

- Oglas -

U proljeće 1990. hrvatske vlasti nudile su Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) mjesto potpredsjednika Sabora. Predsjednik SDS-a Jovan Rašković je to odbio, jer je provodio politiku “svih Srba u jednoj državi”.

U svibnju 1992. Hrvatska je zakonom utvrdila dva autonomna (srpska) kotara, Glina i Knin. Kasnije je prihvatila Z-4 i druge planove, ali sugovornika nije bilo. Oluja je bila i legalna i legitimna vojna akcija. Odlazak Srba dogodio se nakon četverogodišnje okupacije i razaranja Hrvatske, zbog neodgovornog poziva srpskih vlasti na evakuaciju, što je utvrđeno presudama Haškog suda.

- Oglas -

Unatoč dobroj volji, hrvatska strana mora biti oprezna po pitanju “iskoraka”. Do njega neće doći dok se srpski predstavnici u Beogradu i Hrvatskoj ne suoče – bez relativizacije i izjednačavanja – sa zločinima srpske agresije nad Hrvatima u Vukovaru, Bogdanovcima, Škabrnji i drugim mjestima. Takvi “iskoraci” se mogu graditi isključivo na istini i činjenicama.

Drugi razlog posebnosti obljetnice Oluje je odluka predsjednika Zorana Milanovića o dodjeli priznanja brigadama HVO-a i Specijalnoj policiji MUP-a HR HB. Milanović je potvrdio da nastavlja s politikom unaprjeđenja položaja Hrvata u BiH.

Prvi potez njegove politike bio je presijecanje odnosa s bošnjačkom “građanskom ljevicom” i razotkrivanje bošnjačke koalicije Željka Komšića i Bakira Izetbegovića. Milanović je prvi trajno zatvorio kanale tzv. “građanskim organizacijama” koje su zapravo velikobošnjačke marionete.

Drugi potez bio je odlazak 2014. u Mostar, gdje je vladala predratna klima, kad su bošnjački nacionalisti palili gradove i tražili ukidanje kantona Federacije BiH. Milanović je posjetio zapaljenu zgradu HDZ-a BiH i Hrvatima dao otvorenu institucionalnu, a ne stranačku podršku.

Konačno, odlikovanjem postrojbi HVO-a i nedvosmislenim političkim izjavama Milanović je pokazao razumijevanje bošnjačko-hrvatskih odnosa. Spominjanjem Izetbegovićevog veličanja ratnog zločinca Rasima Delića i odbacivanjem zlobnih komentara iz Sarajeva oko uloge HVO-a, Milanović je retorički “slomio” vrlo agresivnu i neprijateljsku retoriku bošnjačkih lidera prema Hrvatima i Hrvatskoj. To je ponekad doista potrebno, umjesto uvriježene floskule o “podupiranju ravnopravnosti triju naroda” u što, u ovakvim okolnostima, ne vjeruje više nitko.

Hrvatska javnost i predstavnici u BiH su pozdravili takav potez. Institucionalno priznanje uloge HVO-a mora biti početna točka rješavanja hrvatskog pitanja u BiH, a u taj se proces moraju uključiti sve institucije Republike Hrvatske.

Dužnosnici i javnost u Hrvatskoj, konačno, otvoreno govore o greškama međunarodne zajednice, poput nametnutog pojma zajedničkog zločinačkog pothvata 25 godina nakon Oluje. Konačno je došlo vrijeme i za razumijevanje neispravnih poteza međunarodne zajednice u korist unitarizacije BiH na štetu Hrvata u BiH. Nepravedna politika međunarodne zajednice koju je Hrvatska trpjela do oslobađanja generala Ante Gotovine i Mladena Markača je svakodnevna pojava koju i dandanas trpe Hrvati u BiH.

Odlikovanje brigada HVO-a i Specijalne policije HR HB pokazuje da hrvatska država postaje svjesna tih nepravdi i štete.

Daytonski mirovni sporazum sustavno se krši. Prema međunarodnom pravu, Hrvatska je ugovorna stranka tog sporazuma i mora brinuti o njegovoj provedbi i jasno upozoriti međunarodnu zajednicu o kršenju tog ugovora.

Predugo je Hrvatska strahovala zbog napada za tzv. “miješanje” u unutarnja pitanja BiH, iako sama priroda Daytonskog sporazuma ne poznaje taj pojam. Pritom se zaboravljala kako je bošnjačka strana kršila međunarodne ugovore s Hrvatskom tijekom i poslije rata, počevši od Sporazuma o prijateljstvu i suradnji od 21. srpnja 1992. godine do Daytonskog sporazuma.

Nakon ispravljanja nepravde prema HVO-u, vrijeme je za ispravljanje političke štete nastale zbog trpljenja i šutnje o nepravdi prema Hrvatima u BiH./

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

25,468ObožavateljiLajkaj
416SljedbeniciSlijedi
1,170PretplatniciPretplatiti
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
spot_img
Mostar
isprekidani oblaci
16.9 ° C
16.9 °
16.9 °
55 %
7.7kmh
75 %
Pet
18 °
Sub
20 °
Ned
19 °
Pon
20 °
Uto
11 °

Najnovije

spot_img