19.9 C
Mostar
Srijeda, 25 svibnja, 2022

Neue Zuercher Zeitung: Zapadni Balkan se naoružava

Švicarski dnevnik “Neue Zuercher Zeitung” piše o utrci u naoružavanju na Balkanu citirajući britanski list Economist koji “zabrinut” ukazuje da se Srbija, koja se proteklih godina „podobro naoružala” ali i ne zaostaje ni susjedna Hrvatska.

- Oglas -

– Sve je počelo 2015. godine kada je Hrvatska zamolila SAD da kupi 16 raketnih bacača M270 sa 300 km dometa. U isto vrijeme se Srbija obratila Kremlju, koji joj je ponudio protuavionski raketni sistem S-300″, piše NZZ.

Napominje se da nijedna od ove dvije zemlje nije dobila željene rakete, “ali su povećale budžet za naoružanje i nabavile druge vrste oružja i opreme i naizmjenično optužuju jedna drugu za destabiliziraju regije stalnim naoružavanjem – navodi švicarski dnevnik.

Gornja granica za posjedovanje teškog oružja

– Mirovnim sporazumom iz Daytona 1995. godine, ukazuje švicarski list, uvedena je gornja granica za posjedovanje teškog oružja, čime su se ofanzivne sposobnosti Srbije, Hrvatske i oba entiteta BiH jako ograničile.”

- Oglas -

U tekstu se ističe da su sve tri zemlje od tada ukinule vojnu službu i osnovale profesionalnu vojsku. No, “neriješeni konfikti u regiji, poput Kosova i Bosne i Hercegovine, gdje se Srbija i Hrvatska doživljavaju kao zaštitne sile svojih etničkih grupa, su pomutili ovu sliku.

Nacionalistička podbadanja i demonstracije vojne sile nižu se u Srbiji i Hrvatskoj, posebno pred izbore i to je oprobano sredstvo za lov na glasove birača – piše “NZZ”.

- Oglas -

I dok je Hrvatska članica EU, Srbija njeguje dobre odnose sa Rusijom, strateško partnerstvo sa Kinom i istovremeno teži ulasku u EU. Samo u NATO ona neće, pojašnjava list navodeći da Srbija ipak u okviru “Partnerstva za mir” njeguje bliske odnose sa zapadnim vojnim savezom.

„Srbija drži sve opcije otvorenim kako bi okrenula Zapad i Rusiju jedne protiv drugih. Ovom strategijom se riskira izazivanje komplikacija, ukoliko se bude zaoštravalo natjecanje između velikih sila”, konstatira NZZ i dodaje kako je ipak za Srbiju i Hrvatsku lakše i jeftinije rješavati konflikte za pregovaračkim stolom.

– Računica je međutim da se s jakom vojskom i jakim partnerima sporovi poput onog na Kosovu lakše mogu riješiti. Stoga bi bilo pogrešno to što rade Srbija i Hrvatska nazivati trkom u naoružanju ili znakovima nekog nadolazećeg konflikta – ocjenjuje NZZ.

Pa ipak, dodaje se u tekstu, način na koji obje zemlje demonstriraju svoju vojnu snagu, ne odgovara dobrosusjedskim odnosima.

„Zveckanje oružjem namijenjeno je domaćoj publici ali iz toga se ipak može razviti opasna dinamika. Scenarijima ugroženosti, vlastodršci – kao zaštitnici sopstvene nacije – ne samo što odvraćaju pažnju od pravih političkih izazova već štete napretku u svojoj zemlji – i to bez rata, zaključuje “Neue Zuercher Zeitung”.

Kosovo – Eldorado za bitcoin

U članku pod nazivom „Kosovska kripto-kriza” njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung piše kako konflikt sa Srbijom pravi od Kosova zlatni rudnik za „bitcoin-rudare” govoreći o fenomenu „Bitcoin Mining” odnosno rudarenju.

Zimi se, kako FAZ uvodi čitaoce u priču, mnoge zgrade na Kosovu griju klima-uređajima što izaziva veliko opterećenje strujne mreže. “Ali, situaciju sa strujom pogoršava još jedan fenomen: Bitcoin rudarenje virtuelnim valutama koje se obavlja sa učinkovitim i strujom gladnim kompjuterima. Zato je prošli tjedan vlada premijera Albina Kurtija ovo „rudarenje” privremeno zabranila. Službe krivičnog gonjenja su dobile zadatak da nađu takve lokacije i ugase ih. Zabrana se naslanja na odluku kosovske vlade iz prosinca, kada je ured, ukazujući na energetsku krizu, proglasio vanredno stanje u trajanju od 6 mjeseci.”

FAZ piše kako je to izazvalo kritike, ne samo direktno pogođenih ovom odlukom već i politologa Krenara Gashija koji smatra da se vlada po tom pitanju kreće u „sivoj zoni”. “Na Kosovu ne postoji zakon koji regulira to pitanje i predviđa porez za ovu vrstu biznisa, što ga i čini tako atraktivnim, FAZ dalje navodi kako je kosovska policija prije nekoliko mjeseci zaustavila vozača koji je u kolima imao 15 kompjutera za sopstvenu upotrebu.

Poseban aspekt u priči je sjever Kosova

Ali nije mu mogla ništa jer je Državno tužiteljstvo ustanovilo da nema razloga za krivično gonjenje. To je ilustracija koja pokazuje kako Zakon o zabrani “rudarenja” u praksi zapravo “nije sprovodljiv”, kako tvrdi Gashi. No bez obzira na to, policija stalno govori o novim uspjesima, samo što se sada ne radi o zaplijenjenom heroinu u Rotterdamu ili Hamburgu, već o grafičkim kartama i kompjuterima u Prištini i Prizrenu”, ocjenjuje FAZ.

Poseban aspekt u cijeloj priči, nastavlja njemački list, predstavlja sjever Kosova, u kojem dominiraju Srbi, koji osjećaju “pripadnost Srbiji” i koji su “politički orijentirani na Beograd”. Tamo se „generiranje kripto valuta čini posebno atraktivnim”. “Naime, struja, koja je najvažnija u „Bitcoin-rudarenju” – je na sjeveru Kosova besplatna. Od kraja rata 1999. kosovske vlasti nemaju mogućnost da tamo naplaćuju električnu energiju.

Proglašenje nezavisnosti 2008. po tom pitanju ništa nije promijenilo. Iz političkih razloga se sjever Kosova i dalje snabdijeva strujom, što „bitcoin-rudarima” savršeno odgovara. Ali, to ne znači da je nitko ne plaća. Računi se raspodjeljuju na ostatak Kosova. Izjava ministra financija Kosova Hekurana Muratija koji kaže da „neće dozvoliti ilegalno bogaćenje na uštrb onih koji plaćaju struju” stoga se mora promatrati u tom kontekstu”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

- Oglas -

Povezani članci

Ostanite povezani

18,546ObožavateljiLajkaj
412SljedbeniciSlijedi
710PretplatniciPretplatiti
- Oglas -
spot_img
spot_img
- Oglas -
- Oglas -
Mostar
blaga naoblaka
19.2 ° C
19.2 °
19.2 °
74 %
1.5kmh
20 %
Sri
30 °
Čet
30 °
Pet
31 °
Sub
30 °
Ned
16 °
- Oglas -

Najnovije

- Oglas -